Strategija ili popuštanje
Srijeda, 9. travnja 2025., donijela je dramatične promjene na globalnim financijskim tržištima, potaknute neočekivanom odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da na 90 dana odgodi primjenu recipročnih carina za sve zemlje osim Kine, uz istovremeno povećanje carina na kinesku robu na 125 posto. Wall Street je reagirao euforično, s rekordnim skokom S&P 500 indeksa od 9,5 posto, dok su cijene nafte zabilježile pad nakon početnih dobitaka. Ova analiza istražuje kako trgovinska politika utječe na cijene nafte, uz naglasak na njihovu volatilnost i šire posljedice za globalno gospodarstvo.
Wall Street je u srijedu zabilježio najveći dnevni skok S&P 500 indeksa u 17 godina, uz porast od 9,52 posto na 5.456 bodova. Dow Jones je skočio za 7,87 posto na 40.608 bodova, dok je Nasdaq porastao za 12,16 posto na 17.124 boda. Ovaj skok uslijedio je nakon Trumpove objave o odgodi carina, čime je ublažena neizvjesnost koja je prethodnih dana izazvala pad indeksa od 12 posto. Azijske i europske burze u četvrtak su slijedile ovaj trend, s porastom STOXX 600 indeksa za 7 posto i Nikkei indeksa za preko 8 posto.
Trumpova odluka došla je nakon eskalacije trgovinskog rata s Kinom, koja je u srijedu podigla carine na američku robu na 84 posto, dok je Trump uzvratio povećanjem carina na kineski uvoz na 125 posto. Ova razmjena udaraca izazvala je strah od recesije, no odgoda carina za ostale zemlje vratila je optimizam na tržišta, barem privremeno. Analitičari Goldman Sachsa povukli su prognoze o recesiji, predviđajući rast američkog gospodarstva u 2025., dok stručnjaci poput Kevina Gordona upozoravaju na nesigurnost u idućih 90 dana.
Dok su burze bilježile skokove, cijene nafte doživjele su volatilnost. U četvrtak ujutro cijena barela na londonskom tržištu pala je za 1,36 posto na 64,60 dolara, dok je na američkom tržištu pojeftinila za 1,15 posto na 61,60 dolara. Ovaj pad uslijedio je nakon početnih dobitaka u srijedu, kada su tržišta reagirala na ublažavanje globalnih trgovinskih napetosti. Međutim, eskalacija sukoba s Kinom i neizvjesnost oko potražnje brzo su preokrenuli trend.
Cijene nafte osjetljive su na trgovinski rat jer sukob između SAD-a i Kine, dviju najvećih svjetskih ekonomija, ugrožava globalnu potražnju za energentima. Kina je ključni uvoznik nafte, a povećane carine mogle bi usporiti njezin gospodarski rast, smanjujući potrošnju energije. S druge strane, odgoda carina za ostale zemlje privremeno je smanjila strah od šire recesije, što je u srijedu poduprlo cijene. Ipak, kako navodi Jeff Schulze iz ClearBridge Investments, dugoročni rizici ostaju zbog povećanja efektivne carinske stope u SAD-u na gotovo 20 posto.
Pad cijena nafte u četvrtak odražava i šire makroekonomske čimbenike. Dolar je ojačao prema košarici valuta, dosegnuvši indeks od 102,70 bodova, što tradicionalno pritišće cijene nafte jer ona postaje skuplja za kupce izvan SAD-a. Istodobno, euro je oslabio na 1,0985 dolara, dodatno komplicirajući dinamiku na europskom tržištu energenata.
Europska unija, suočena s vlastitim trgovinskim izazovima, pozdravila je Trumpovu odgodu carina. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je važnost stabilizacije globalnog gospodarstva, dok Kina i EU pregovaraju o jačanju trgovinskih veza kao odgovoru na američke mjere. Ovo bi moglo preusmjeriti kinesku robu na europsko tržište, potencijalno smanjujući cijene i povećavajući konkurenciju, što indirektno utječe na potražnju za naftom.
Analitičari poput Paula Ashwortha iz Capital Economicsa predviđaju da će tržišta ostati nestabilna dok traje razdoblje od 90 dana. Pregovori između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera bit će ključni za stabilizaciju cijena nafte. Ako Kina i dalje inzistira na visokim carinama, a SAD zadrži troznamenkaste stope, potražnja za naftom mogla bi značajno pasti, posebice u industrijskim sektorima. S druge strane, uspješni pregovori mogli bi vratiti povjerenje i stabilizirati cijene na razinama iznad 60 dolara po barelu.
Tržište nafte dodatno kompliciraju geopolitički faktori. Primjerice, pregovori između SAD-a i Irana o nuklearnom programu, zakazani za subotu u Omanu, mogli bi dovesti do povratka iranske nafte na tržište, što bi povećalo ponudu i dodatno pritisnulo cijene. U isto vrijeme, OPEC+ planira povećati proizvodnju u svibnju, što bi moglo rezultirati viškom nafte ako potražnja ostane slaba.
Trumpova odluka o odgodi carina izazvala je euforiju na burzama, no cijene nafte ostaju pod pritiskom zbog trgovinskog rata s Kinom i neizvjesnosti oko globalne potražnje. Pad s 64,60 dolara u Londonu i 61,60 dolara u SAD-u u četvrtak pokazuje krhkost tržišta energenata usred geopolitičkih previranja. Dok odgoda carina pruža privremeno olakšanje, dugoročni izgledi za cijene nafte ovise o ishodu pregovora u idućih 90 dana i sposobnosti svjetskih ekonomija da se prilagode novim trgovinskim uvjetima. Hrvatska, kao dio EU, osjetit će indirektne posljedice kroz promjene u cijenama energenata i potencijalno povećanu konkurenciju kineske robe, što zahtijeva pažljivo praćenje situacije.
