Glina kao energetski najneovisniji grad

Glina – Glina uskoro postaje energetski neovisniji grad, jer u ožujku treba biti puštena u rad kogeneracijska elektrana “BE TO Glina”, za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.
BE-TO Glina dio je tamošnjeg Drvnog centra Glina, u sastavu zagrebačke Šerif grupe, a u projekt energane uloženo je 40 milijuna kuna i 15-tak milijuna za gradnju interng toplovoda i ostalu infrastrukturu. Projekt se financira sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Splitske banke, uz 25-postotni udjel Drvnog centra, a uz to je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao u financiranju izgradnje suvremenog elektro-filtera.

Energana je snage od 1,2 MWe (megavata električne energije) i 4,5 MWt (toplinske energije), a već bi se iduće godine u neposrednoj blizini trebala graditi još jedna kogeneracijska elektrana. Ta bi nova elektrana bila snage oko 5 MWe i 15 MWt, a prvenstveno bi poslužila za proširenje kapaciteta za sušenje drva i za budući pogon više finalizacije proizvoda za industriju namještaja, što će, kako se očekuje, rezultirati i novim radnim mjestima. BE TO Glina će Drvni centar opskrbljivati toplinskom energijom za sušare, parionice i vlastito grijanje, a od iduće sezone grijanja toplinsku će energiju preuzimati i Kaznionica Glina te najvjerojatnije sve školske, zdravstvene i druge ustanove u Glini.

Na elektrani rade zagrebačka Tvornica parnih kotlova TPK EPO, kao glavni izvođač, Tvornica turbina Karlovac (TPK), kao preferirani izvođač za strojarnicu, PHB za automatiku i elektromotorni razvod iz Zagreba, dok je glavni projektant Leko biro iz Slavonskog broda. Direktor TTK-a Damir Schiller rekao je da su u protekle četiri godine sa svojih 15 inženjera razvili proizvodnju manjih parnih turbina, što im je kroz jedno dulje razdoblje u proizvodnji uzelo oko trideset posto tvorničkog kapaciteta. To pokazuje da im je projekt značajan, jer, prema njihovim saznanjima, postoji interes za oko 60 takvih projekata samo u Hrvatskoj, u regiji i znatno više.

You may also like