37. stručni plinski skup
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) Danijel Žamboki izjavio je na susretu stručnjaka za plin da se Hrvatska, i u najgorim projekcijama kada je riječ o opskrbi plinom, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja Europske unije.
Unatoč lošem razvoju globalnih događaja važno je da se Hrvatska, čak i u najgorim projekcijama mogućih događaja, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja EU-a. Tomu pridonose diversifikacija dobavnih plinskih pravaca, LNG terminal i domaća proizvodnja plina, koja se i povećava, rekao je Žamboki na početku 37. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji se od 11. do 13. svibnja održava u Opatiji u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) i Centra za plin Hrvatske.
Podsjećajući da je Vlada u ožujku donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, Žamboki je poručio da je temeljna zadaća regulatora briga za energetske subjekte i zaštita potrošača te će ustrajati u tome.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić ocijenio je da je Hrvatska među vodećim državama kada je riječ o zaštiti kućanstava u vezi s cijenama plin.
Istaknuo je i kako se infrastruktura razvija te je LNG terminal sagrađen kada mnogi nisu vjerovali u taj projekt.
Terminal nam daje sigurnost kakvu malo tko ima – da ćemo imati 800 milijuna kubika plina u idućoj godini koji će ući u naš plinski sustav iz proizvodnje te sigurnih 1,5 milijardi kubika iz LNG terminala, rekao je i naglasio da će Ministarstvo podržati daljnje povećanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara te da se to može ostvariti u tri godine ili prije.
Istaknuo je i da je Ministarstvo podržalo sve investicije u plinsku infrastrukturu, da je mnogo učinjeno kako bi se plinovod iz Albanije spojio na Dugopolje, kako bi povezali Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, ali da nije bilo razumijevanja i podrške od susjeda, članica EU-a. Oni sada žele da povećamo kapacitete LNG teminala, što ćemo i napraviti, rekao je Milatić.
Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić podsjetio je da su kapaciteti skladištenja zakupljeni za idućih pet godina te da trenutačno ne postoji poslovni interes korisnika za punjenje skladišta, no vjeruje da će skladište zadržati svoju ulogu te da će, zahvaljujući uključivanju Vlade, osiguravati stabilnost opskrbe. Naglasio je da rade na proširenju kapaciteta pa će uskoro početi radovi u Grubišnom Polju, što će toj tvrtki omogućiti pružanje dodatnih usluga u plinskom biznisu.
Direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen rekao je da su s LNG terminala u Omišlju do sada isporučene 2,4 milijarde kubnih metara prirodnog plina, na terminal je pristalo 28 LNG tankera i prihvaćeno je oko četiri milijuna kubnih metara ukapljenog prirodnog plina.
LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opskrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su potpuno popunjeni do 2027., a razmatraju se mogućnosti njihova daljnjeg proširenja.
Član Uprave Plinacroa Marin Zovko najavio je projekte za povećanje kapaciteta otpreme plina s LNG terminala i povećanje kapaciteta plinovoda za Mađarsku i Sloveniju, a razmatra se projekt jadranskog plinovoda te povezivanje sa zemljama u okruženju, kao što je BiH.
Direktor za istraživanja i proizvodnju nafte i plina u INA-i Nikola Mišetić rekao je da vlastita proizvodnja plina zadovoljava oko 30 posto potreba za plinom u Hrvatskoj. INA će ove godine uložiti više od milijarde kuna u istraživanja i proizvodnju te su posvećeni i zelenim projektima.
Uoči konferencije u dvorani je, zviždeći, prosvjedovalo nekoliko članova Zelene akcije. Nosili su transparente s porukom “Plinski biznis je zločin!”, navodeći da fosilna goriva više nisu rješenje jer uništavaju klimu, već su rješenje obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti, dok potrebe za plinom treba maksimalno smanjiti.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić u srijedu je, govoreći o dobavi i tržištu plina u Europi, rekao da je rješenje u zajedničkoj europskoj politici i ulaganjima u različite dobavne pravce plina.
Na konferenciji za novinare u sklopu 37. Medunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin Pudić je ustvrdio da Europa ima dovoljno plinovoda, no pitanje je koriste li se svi, napomenuvši da je primjerice plinovodom preko Ukrajine prekinuta opskrba te da će to utjecati na opskrbu.
“Ako želimo zajedničku politiku EU, pitanje je postoji li i zajednička infrastruktura da se plin dobavi do svake države iz nekoliko pravaca”, naglasio je i dodao da se sada raspravlja koliko će koja država uvesti embarga na uvoz ruske nafte.
Po njegovim riječima, dobavni pravci za naftu jednostavniji su nego za plin te će se tek kada dođe do rasprave o plinu vidjeti koliko su neke zemlje ovisne o infrastrukturi odnosno imaju li mogućnosti dobave iz drugih pravaca.
Pudić naglašava da svi žele isporučivati plin, ali i da svi žele dugoročne ugovore, pri kojima je problem definiranja cijene. Naime, sada ugovorene cijene mogu kroz nekoliko ugovorenih godina znatno pasti.
Smatra da je rješenje u zajedničkoj europskoj politici – jedan dio zajedničke nabave, drugi dio na tržištu te ulaganje u infrastrukturu za različite dobavne pravce. Naglasio je da treba, ako je moguće, za cijelu Europu nabaviti plin po jefitnijoj cijeni.
Na pitanje o dobavi plina sa Cipra, Pudić je rekao da je postojao problem kod država preko kojih plinovod mora doći do Hrvatske. “Apsolutno sam za taj plinovod, ali uz uvjet da to bude dobavni pravac za Hrvatsku, ali i za zemlje regije, kako bi taj plinovod bio isplativ”, istaknuo je.
Govoreći o hrvatskoj proizvodnji plina, rekao je da procesi od koncesije preko istraživanja do iscrpljivanja traju pet do sedam godina, ali da se radi na skraćivanju procedura i da je postupak moguće skratiti na četiri do pet godina. Smatra da moramo računati na sva moguća rješenja i resurse te ubrzati istraživanja, povećati neovisnost i energetsku učinkovitost.
Na pitanje o izjavi mađarskog premijera Viktora Orbana da ta zemlja ne može dovoziti naftu morskim putem jer su joj oduzete luke, Pudić je rekao da to pitanje u političkom smislu ne bi komentirao. Rekao je da Mađarska mora plaćati transport nafte naftovodima do Mađarske, kao što je i Hrvatska plaćala transport plina preko Mađarske do Hrvatske te da ne vidi problem u tome.
Komentirajući to što se u Kvarnerskom zaljevu nalazi brod s iranskom naftom koja zbog embarga Iranu nije iskrcana, Pudić je kazao da ne zna o čemu se točno radi te da je logično upitati zašto je brod s iranskom nafrom, ako je pod embargom, uopće dolazio.
Upitan što se može očekivati u vezi s cijenama plina u sljedećoj sezoni grijanja, Pudić je odgovorio da možda imamo sreće da trenutno nema velike potražnje za plinom u Kini te da možemo puniti skladišta.
“Ako skladišta ne budu puna do jeseni, pretpostavljam da će cijene plina eksplodirati”, rekao je naglašavajući da prazna skladišta znače rast cijene plina.
Pudić je još kazao kako u slučaju prestanka isporuke ruskog plina, Europa vjerojatno može jedan dio plina zamijeniti različitim dobavnim pravcima, ali smatra da bi prekid isporuke iz Rusije zahtijevao mjere redukcije te da bi Europa tada morala biti spremna ravnomjerno smanjiti potrošnju za oko 20 posto.
