[vc_row][vc_column width=”1/3″]Bliži se dvije godine vlade Andreja Plenkovića. Mandat su, među ostalim obilježili brojni gospodarski izazovi. Za kratku analizu zamolili smo političkog analitičara Davora Gjenera. [/vc_column][vc_column width=”2/3″] Od 2000., otkad smo u političkom sustavu parlamentarne vlade, Vlada Andreja Plenkovića sigurno je vlada s najvećim reformskim kapacitetima i ponajviše usmjerena na promjene javnih politika i strukturne reforme, kazao je Gjenero. [/vc_column][/vc_row]
“Najjača karika u toj Vladi je Ministarstvo financija, koje sustavno provodi politike poreznog rasterećenja rada, smanjivanja deficita i javnog duga, te upravljanja javnim dugom. Smanjivanje poreznog tereta, međutim, još uvijek nije takvo da bi osiguralo brži ekonomski rast, a unatoč nastojanjima da se pojednostavni porezni sustav, niti u tom aspektu još nisu postignuti dostatni rezultati.
Osim uspješne fiskalne politike ministra Zdravka Marića, vlada se vrlo uspješnom pokazala i u suočavanju s krizom nastalom insolventnošću i prezaduženošću Agrokora. Usvajanjem posebnog zakona i upravljanjem koncernom od strane sudskog povjerenika izbjegnut je njegov bankrot i štetni utjecaj koji bi on imao na cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj, a transformacijom koncerna, koja je tek počela, bitno je poboljšana disciplina plaćanja u zemlji i cijeli ekonomski sustav je postao protočnijim.
Važan korak je suočavanje s prijetnjom kolapsa mirovinskog sustava i rasprava koja je u tom smjeru pokrenuta, što bi trebalo rezultirati relativno skorim usvajanjem novog mirovinskog zakonodavstva.
Još uvijek, kad je mirovinski sustav u pitanju, nedostaje hrabrosti za suočavanje s troškovima tog sustava koje je generirala država, a to će se morati vrlo uskoro učiniti. Još uvijek nam nedostaje jasna energetska strategija, iako je stvorena pretpostavka za početak ozbiljnije diversifikacije energetskih izvora (projekt LNG). Još uvijek nisu provedene očekivane reforme koje bi dovele do restrukturiranja javnih poduzeća. Reforma javne uprave počinje se ocrtavati, ali još uvijek nema reforme lokalne samouprave i njenog pojeftinjenja, ali i jačanja načela zakonitosti i pravne sigurnosti.
Reforma obrazovnog sustava sada je fokusirana na dualno obrazovanje, što je izrazito dobar smjer. Reforma visokog školstva nas tek čeka i ona će biti vrlo osjetljiva, ali se u politikama sadašnjeg resornog ministarstva osjeća racionalan i produktivan pristup. Pitanje je, samo, znači li on početak novog kontinuiteta. Kronično kasni reforma zdravstva, ali prije toga ozbiljna javna rasprava o tome što od zdravstva očekujemo, te koliko smo to spremni platiti javnim novcem”, rekao je za naš portal Davor Gjenero.