Gjenero: Vrata schengenskog prostora nisu otvorena

Analiza
Davor Gjenero analizirao je za naš portal situaciju nakon jučerašnje odluke o Schengenu

Jasno je da vrata Schengenskog prostora trenutno nisu otvorena.  Bugarska i Rumunjska bile su u nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske, jer im je nakon ulaska u Uniju bio nametnut Sustav verifikacije i suradnje, koji je trebao onemogućiti evaziju novca iz Europskih fondova, zbog visoke korupcije u tim državama. Hrvatska je nakon daleko ozbiljnijeg pristupnog procesa u Uniju ušla bez takvog mehanizma. Korupcija je razlog zbog kojeg su se države središta Unije odlučile za dodatno uvjetovanje pristupa Bugarske i Rumunjske Schengentskoj zoni nametanjem političkog kriterija vladavine prava i borbom protiv korupcije.

Za sada nema naznake o tome da bi Hrvatskoj mogli biti zadani neki kriteriji koji bi bili pridodati tehničkima, što ih je za ulazak u Schengen Hrvatska ispunila. Jedini koji insistiraju na tome da se Hrvatskoj pristupanje Uniji uvjetuje „poštivanjem vladavine prava”, odnosno prihvaćanjem pravorijeka ad hoc arbitražnog tribunala u pitanju razgraničenja Slovenije i Hrvatske, je Republika Slovenija. Nema naznake da bi Slovenija u tome uživala potporu neke druge države.

Istina je da Njemačka, Francuska i Nizozemska smatraju da je Schengensku zonu potrebno reformirati, a države europskog središta pritom nisu nesklone niti redukciji sadašnje Schengenske zone (što se skoro sigurno neće dogoditi), insistiraju na reformi Dublinskih kriterija koji se odnose na jedinstveni tretman migranata u EU, i misle da tako dugo dok Schengenska zona u pravom smisu ne profunkcionira, dok se ne uklone dodatne kontrole na granicama Austrije, Njemačke, Danske… ne treba raditi na proširenju Schengenske zone.

Hrvatska, po svemu sudeći, nema mogućnosti da uspostavi suglasnost Europskog vijeća za pristup Schengenskoj zoni, u naredne dvije godine, a kad se pitanja na kojima insistiraju Njemačka, Francuska i Nizozemska riješe, tada će se pristupanje svake od triju država u čekaonici promatrati individualno. Hrvatska jest kasnije ušla u čekaonicu od Bugarske i Rumunjske, ali ne zaostaje za njima, nego dapače, ima i određene prednosti. Nije isključeno da ih u procesu pristupanja „preskoči”, ali se za to stvore pretpostavke.

Slovensko blokiranje Hrvatske već sada nije legitimno, zato što je pitanje primjene ili neprimjene aribitražne presude sub iudice, o tome prosuđuje Europski sud, i ako on odbaci slovensku tužbu, bilo zbog nenadelžnosti, bilo zbog supstancijalnih razloga, Slovenija više neće moći blokirati Hrvatsku, a ako Europski sud prosudu da Hrvatska neprimjenjivanjem arbitražne presude krši europskog pravo, ona će biti primorana primijeniti arbutražnu presudu, čime bi nestao predmet spora dviju država. Izvjesno je da će spor pred Europskim sudom biti okončan prije konsolidacije Schengenske zone i noveliranja Dobulinskih pravila, kaže Gjenero za EnergyPress.

You may also like

0 comments