Gjenero pojašnjava aktualnosti vezane uz arbitražu

Komentar
Iako je sjajni hrvatski novinar Denis Romac ovih dana, nakon prelaska iz Novog lista u izdavačku kuću Styria, dakle dnevnike Večernji list i 24 sata i tjednik Express, napisao nekoliko vrlo poučnih i politički instruktivnih tekstova o procesima koji se događaju u slovenskom parlamentu i njegovu radnu tijelu nazvanom KNOVS (Komisija za nadzor obavještajno sigurnosnih službi), nema nekih stvarnih pomaka vezanih uz razgraničenje Hrvatske i Slovenije (kako bilateralni problem vide u Zagrebu),odnosno provođenja arbitražne odluke o razgraničenju Ad hoc tribunala (kako to pitanje vidi Ljubljana).

Indikativno jest da je KNOVS, na čelu s opozicijskim zastupnikom, predsjednikom demokršćanske Nove Slovenije, utvrdio da je SOVA, Slovenska sigurnosno obavještajna agencija, na adekvatan način pripremila slovenske sudionike u arbitražnom procesu za tajnu komunikaciju, čime je de facto priznato da je i od Slovenije imenovan arbitar u suduštu Jernej Sekolec bio u institucionalnoj komunikaciji s predstavnicima slovenske države, odnosno njihovom agenticom na sudu Simonom Drenik, dakle da kršenje arbitražnih pravila nije bila nesretna okolnost nediscipline relativno nisko pozicionirane državne službenice, nego institucionalna politika države. Time se dokazuje ne samo to da je Slovenija institucionalno kontaminirala arbitražni proces, nego da je i kad je kontaminacija otkrivena, pogrešno informirala ad hoc tribunal o karakteru kontaminacije, tvrdeći da ta kontaminacija bila jednokratna, marginalna i posljedica djelovanja državne službenice na svoju ruku.

Hrvatsko-slovenski granični spor ponovno je u središtu pozornosti nakon otkrivenog izvješća o utjecaju slovenskog državnog aparata na arbitražni proces o granici. Uskoro se očekuje i odluka suda Europske unije u slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog arbitraže.

Kako će se otvorena pitanja riješiti i kako će utjecati na odnose dviju zemalja, u emisiji “U mreži Prvog” govorili su državna tajnica vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, urednik portala Euractiv Željko Trkanjec i dopisnik iz Slovenije za Al Jazeeru Balkans Gašper Lubej te Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu.

Metelko-Zgombić naglasila je kako ovo izvješće ne donosi ništa novo te da je to ono što smo mi otprije znali. Izvješće ima 150 stranica i tajno je. Ima 17 stranica koje su dostupne javnosti, ali i one na mnogim mjestima imaju zatamnjene dijelove. Izvješće potvrđuje da je slovenska zastupnica u parlamentu sustavno komunicirala s arbitrom i da je to nešto što kompromitira postupak.

– To nije bilo samo komuniciranje nego su se dostavljali i dokumenti arbitru. Sve to pokazuje da je Slovenija kao država bila duboko uključena. To što sama zastupnica nije odgovorila tko je sve znao za njezino protupravno komuniciranje i kršenje arbitražnog sporazuma, ne znači da državni vrh nije znao za to, rekla je i dodala da ona sama nije snosila nikakve sankcije te da je zbrinuta i radi u ministarstvu pravosuđa.

Lubej je rekao kako je važno da se odgovori koja je bila uloga parlamentarne komisije.

– Uloga je bila ta da se utvrdi kako je Simona Drenik razgovarala preko otvorene linije s arbitrom. Izvještaj govori o tome da je ona imala informacije kako treba komunicirati. Što se tiče uloge obavještajne službe, ona je trebala sve uključene u ovaj postupak obučiti za komunikaciju koja ne bi trebala biti otvorena za hrvatske obavještajne službe. To je normalno zato što i hrvatska i slovenska strana žele imati komunikaciju do koje ovi drugi ne mogu doći, naglasio je.

– Slovenska strana je, nakon što se otkrila sporna komunikacija, priznala da to nije bilo u redu. Ova je komisija htjela utvrditi zašto zastupnica nije komunicirala prema pravilima. Iz izvještaja je jasno da je zastupnica pogriješila, ali nije jasno tko je sve za tu njezinu komunikaciju znao. Teško je povjerovati da ministar Erjavec to nije znao, rekao je te dodao kako se treba znati da je ova komisija u rukama opozicije i da je to napad na ministra Erjavca.

Metelko-Zgombić nije se potpuno složila s Lubejom i rekla je kako je izvješće imalo zadaću da istraži kako to da zastupnica Drenik nije postupala prema pravilima tajnosti, ali ono što se iz izvješća vidi je to da je slovenski vrh bio svjestan da je bila riječ o sustavnom komuniciranju, a to je velik krimen i to je nepovratno kompromitiralo arbitražu.

– Mi smo, unatoč svemu, spremni podvući crtu i s njima početi bilateralno razgovarati, istaknula je.

Trkanjec je naglasio da je cijeli ovaj slučaj definiran 2015. Tada je Slovenija počela govoriti ne o tome gdje su pogriješili, nego kako je to otkriveno. Slovenija nikada nije dovela u pitanje da je Drenik s njihovim arbitrom razgovarala mimo svih kriterija, ali su se pitali kako se to moglo dogoditi, rekao je.

– Ovo je izvješće zanimljivo zato što je objavljeno u Sloveniji 11. studenog i nije bilo nikakve reakcije na slovenskoj političkoj razini. Drenik je naglasila kako je komisija radila iznad svojih ovlasti i to je bio kraj. Tek kada je izvješće objavljeno u Hrvatskoj, u Sloveniji počinje naglo dizanje tenzija pa Boris Pahor govori da će se sazvati vijeće za nacionalnu sigurnost.

– Činjenica je da su Matej Tonini iz opozicijske stranke Nova Slovenija, slovenska opozicija je nestabilna i 5 stranaka nema većinu, i Janez Janša naišli na mogućnost da se koalicija uzdrma. Ideja je da se udari na najslabiju kariku koalicije, a to je ministar Erjavec. Bumeran se vratio i slovenska javnost optužuje njih da su izdali tajne, govori Trkanjec.

Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu, izabrana je za predsjednicu posebne radne skupine za Schengen.

– Ja se već godinama zauzimam za slobodu kretanja, za Europu bez granica. Željela bih da i Hrvatska, što je brže moguće, uđe u Schengen, ali smatram da su potrebne još neke dodatne mjere zato što imamo informacije da dolazi do kršenja ljudskih prava na granici između Hrvatske i BiH, rekla je.

KNOVS je sada konstatirao da je SOVA učinila sve da zaštiti nedozvoljenu komunikaciju arbitra Sekolca i agentice Drenik, ali da Drenik nije poštovala procedure s kojima je bila upoznata višekratno u formalnim i neformalnim komunikacijama s predstavnicima obavještajno sigurnosne agencije.

Otvaranje pitanja arbitraže upravo sada nije povezano s činjenicom da pred Europskim sudom početkom prosinca treba biti učinjen prvi korak u tužbi Slovenije protiv Hrvatske, zbog navodnog kršenja europskog prava, jer treba biti podnesen izvještaj neovisnog pravobranitelja o tome je li ili nije Sud nadležan za ovaj spor. KNOVS je ponovno otvorio pitanje arbitraže zato što je vladajuća koalicija izgubila većinu i održava se uz pomoć glasova proruske, populističke, kvazi nacionalističke Slovenske narodne stranke notornoga Zmage Jelinčiča. Bivši ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji je evidentno najodgovorniji za aferu, bori se za očuvanje mjesta u svojoj stranci, a ako se održi, već je najavio da je spreman surađivati i s alternativnom koalicijom, onom koju bi predvodio Janez Janša, koji je bio relativni pobjednik prošlih parlamentarnih izbora, ali tada nije uspio formirati Vladu.

Niti je KNOVS otvorio ključno pitanje: zašto je Slovenija institucionalno sudjelovala u kompromitaciji arbitražnog procesa, a u Sloveniji još uvijek ne shvaćaju da kontaminiranje sudskih ili arbitražnih procesa, falsificiranje dokumenata i utjecaj na sudce, sve ono o čemu su Sekolec i Drenik prostodušno debatirali u snimljenim razgovorima, nešto što se može podvesti pod poštivanje vladavine prava i načelo zakonitosti.

Nakon izvještaja KNOVS-a jest posve jasno da je kompromitacija koju je Slovenija učinila arbitražnom procesu daleko gora nego što ju je Slovenija priznala, ali to još uvijek nije na dnevnom redu tamošnjih političkih razgovora i debata.

Hrvatska jest dobila dodatni argument za svoje tvrdnje da je arbitraža kompromitirana, ali to pitanje trenutno nije na dnevnom redu. Početkom iduće godine najprije će se raspravljati o tome je li Europski sud nadležan za slovenski spor, a tek ako bi suprotno prije iznesenom uvjerenju predsjednika Suda, većina sudaca odlučila da jest, dolazi u pitanje meritum stvari. A meritum opet nije prioritetno je li arbitraža bila kompromitirana, nego krši li Hrvatska,ne primjenjujući odluku, načela europskog prava, ili je riječ o problemu iz domene Međunarodnog (međudržavnog) prava.

You may also like

0 comments