Analiza
Cijene nafte posljednjih su dana zabilježile značajnu volatilnost, potaknute složenim međuigrama geopolitičkih događaja, neizvjesnosti oko pregovora o iranskom nuklearnom programu te gospodarskih signala iz Kine. U utorak su cijene nafte stagnirale, dok su u srijedu zabilježile oštar porast nakon izvješća o mogućim izraelskim napadima na iranske nuklearne objekte. Ova analiza istražuje ključne čimbenike koji oblikuju trenutne cijene nafte i njihov potencijalni utjecaj na globalno tržište.
Geopolitičke neizvjesnosti, posebice oko odnosa između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, imaju značajan utjecaj na cijene nafte. U utorak je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izrazio skeptičnost prema pregovorima sa SAD-om o nuklearnom programu, što je dodatno zakompliciralo ionako krhke razgovore. Potencijalni sporazum između Washingtona i Teherana mogao bi omogućiti Iranu povećanje izvoza nafte za 300.000 barela dnevno, dosežući 400.000 barela, ukoliko se sankcije ublaže, prema analitičaru StoneX-a Alexu Hodesu. Takav razvoj događaja doveo bi do povećanja ponude nafte na globalnom tržištu, što bi potencijalno pritisnulo cijene prema dolje.
Međutim, izvješće CNN-a od utorka navečer promijenilo je dinamiku. Nova obavještajna saznanja sugeriraju da Izrael razmatra napade na iranske nuklearne objekte, što je izazvalo skok cijena nafte u srijedu. Brent sirova nafta dosegla je 66,37 dolara po barelu, dok je West Texas Intermediate (WTI) dosegao 62,56 dolara. Mogući izraelski napad ozbiljno bi ugrozio pregovore između Irana i SAD-a, povećavajući rizik od šireg sukoba na Bliskom istoku, regiji koja opskrbljuje oko trećinu svjetske sirove nafte. CNN izvješće navodi da bi takav napad predstavljao “drzak prekid” s politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji nastoji postići novi nuklearni sporazum s Iranom.
Dodatno, rusko-ukrajinski mirovni pregovori također doprinose neizvjesnosti. Analitičar Bjarne Schieldrop ističe da trenutni završetak rata između Rusije i Ukrajine izgleda malo vjerojatan, što ograničava mogućnost povećanja opskrbe ruskom naftom. Rusija je i dalje vezana obvezama prema OPEC+ savez, što dodatno komplicira situaciju. Istovremeno, Trumpova nespremnost da se pridruži Europi u uvođenju novih sankcija Moskvi smanjuje pritisak na Rusiju, ali ne rješava temeljnu neizvjesnost oko opskrbe naftom.
Pored geopolitičkih tenzija, gospodarski signali iz Kine značajno utječu na tržište nafte. Kina, kao najveći svjetski uvoznik nafte, suočava se s usporavanjem rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje. Ovi podaci ukazuju na smanjenu potražnju za gorivom, što vrši pritisak na cijene nafte. Analitičari predviđaju da bi ovo usporavanje moglo imati dugoročnije posljedice na globalnu potražnju za naftom, posebice ako se gospodarski oporavak u Kini nastavi usporavati.
Na tržištu su u utorak zabilježene blage korekcije cijena. Na londonskom tržištu barel sirove nafte trgovao se po 64,75 dolara, što je pad od 7 centi, dok je na američkom tržištu cijena iznosila 62,1 dolar, pet centi niže nego dan prije. S druge strane, OPEC je izvijestio da je barel košarice nafte njihovih članica u ponedjeljak poskupio za 57 centi, dosežući 64,65 dolara. Ovi podaci odražavaju volatilnost uzrokovanu mješavinom geopolitičkih i gospodarskih čimbenika.
Dodatni pritisak na cijene dolazi od izvješća Američkog instituta za naftu (API), koji je u utorak navečer izvijestio o povećanju zaliha nafte u SAD-u za 2,5 milijuna barela. Ovo povećanje zaliha signalizira potencijalnu prekomjernu ponudu na tržištu, što obično dovodi do pada cijena. Također, Kazahstan je u svibnju povećao proizvodnju nafte za 2% unatoč kvotama OPEC+, što dodatno komplicira napore ove organizacije da stabilizira cijene kroz kontrolu ponude.
Cijene nafte vjerojatno će ostati volatilne u nadolazećim tjednima, s obzirom na složenost trenutnih geopolitičkih i gospodarskih uvjeta. Mogući izraelski napad na iranske nuklearne objekte povećava rizik od poremećaja u opskrbi naftom, što bi moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena. S druge strane, usporavanje kineske gospodarske aktivnosti i potencijalna prekomjerna ponuda na tržištu vrše pritisak na cijene prema dolje. Ključni čimbenik bit će ishod pregovora između Irana i SAD-a, kao i razvoj događaja u rusko-ukrajinskom sukobu.
U zaključku, tržište nafte trenutno je zarobljeno između suprotstavljenih sila: geopolitičkih rizika koji podižu cijene i gospodarskih izazova koji ih pritišću. Investitori i analitičari pomno prate ove događaje, svjesni da bi svaki novi razvoj situacije mogao značajno promijeniti dinamiku tržišta.
