Geopolitička situacija izazov postizanju klimatskih ciljeva

Analiza

Rast cijena energenata i geopolitička kriza zbog rata u Ukrajini dodatno će otežati, a možda i odgoditi pokušaje EU-a da donese strože klimatske zakone.

Nedugo nakon što je Europska komisija prošlog srpnja predstavila najveći globalni paket zelenih politika, šumski su požari zahvatili Mediteran, a poplave poharale zapadnu Europu. Vlade europskih zemalja, od Grčke do Njemačke, pozvale su tada na hitno donošenje mjera za rješavanje klimatskih pitanja.

No sada, sedam mjeseci kasnije, politički kontekst u kojem čelnici u EU-u smišljaju kako Komisijine prijedloge pretočiti u zakone, drastično je drugačiji.

Građani Europe suočavaju se s rastućim cijenama energenata. Cijene plina, koji Europa najvećim dijelom uvozi iz Rusije, prošlog četvrtka su bile 300 posto veće nego u srpnju prošle godine. I cijene ugljika u EU, kao i inflacija u eurozoni, obaraju rekorde.

Europska je unija pomoću zelene tranzicije planirala smanjiti svoju ovisnost o ruskim energentima – zemlje EU-a svake godine na uvoz nafte i plina potroše 300 milijardi eura.

Iako zelena tranzicija iziskuje velika početna ulaganja, što je jedna od najvećih briga u procesu pregovaranja, u konačnici će drastično smanjiti energetske troškove. Ujedno, donijet će i veliku prednost europskoj zelenoj industriji.

Međutim, neke europske zemlje, osobito one na istoku, sve više upozoravaju na nemogućnost nošenja s visokim troškovima ostvarivanja zelenih ciljeva.

“Nekoć je skupina zemalja koje su se zalagale za veće zelene ambicije bila prilično velika, no više nas nema toliko puno”, rekao je neimenovani diplomat EU-a, kako prenosi Reuters.

Poznato je već kako EU želi smanjiti štetne emisije za 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. Kada bi se to ostvarilo, i kada bi se uključile i druge zemlje, na globalnom nivou, mogle bi se izbjeći najgore posljedice globalnog zatopljenja.

Neke od predloženih mjera su zabrane i veći porezi na goriva koja najviše zagađuju, carine na uvoz robe čija proizvodnja troši velike količine ugljika i sl.

EU je donijela i novi prijedlog sustava trgovanja emisijama (ETS), koji je posebno sporan jer povećava troškove prijevoza i stanovanja, što bi se velikim dijelom moglo preliti na potrošače koji će plaćati veće račune.

“Koliko to košta i tko će to platiti? Ako to ne raspravimo izgubit ćemo potporu javnosti za cijeli ovaj projekt”, rekao je visoki diplomat jedne od zemalja članica.

Komisija je predložila niz mjera kojima bi se zaštitila siromašnija kućanstva, no kritičari upozoravaju da to možda neće biti dovoljno i da se mogu očekivati snažne političke reakcije.

Predsjednik odbora za okoliš Europskog parlamenta, Pascal Canfin, rekao je da je prijedlog ETS-a toliko sporan da bi mogao “zamrznuti cijeli paket” klimatskih zakona.

Prema dokumentima u koje je Reuters imao uvid, neke političke grupacije, koje čini više od 200 zastupnika u Europskom parlamentu, ovaj su mjesec predložile amandmane o ukidanju novog ETS-a.

Rast cijena energenata ugrožava i reforme postojećih tržišta ugljika, pa su elektrane i industrijski proizvođači prisiljeni plaćati dozvole za emitiranje ugljika.

Cijene tih dozvola porasle su za 150 posto prošle godine i sada se kreću oko 90 eura po toni, što je gotovo rekordna razina za koju analitičari tvrde da bi mogla potaknuti razvoj zelenih tehnologija, kao što su industrijska postrojenja za hvatanje CO2.

No povećanje troškova vezanih uz CO2 dovelo je do sve češćih zahtjeva za njegovim ublažavanjem.

Glavni pregovarač Europskog parlamenta za ova pitanja predložio je ovaj mjesec pravila koja bi olakšala izdavanje dozvola unutar ETS sustava u slučaju da brzog rasta cijena. Neke zemlje, uključujući Poljsku, Španjolsku i Rumunjsku, podupiru tu ideju, no druge se protive tome jer smatraju da je to potkopavanje niskougljičnih ulaganja.

Europski parlament i zemlje EU-a planiraju potvrditi svoje stavove o ključnim prijedlozima, uključujući i one vezane za tržište ugljika, do srpnja. Komisija je pozvala pregovarače da sklope sporazume prije UN-ovog klimatskog summita u studenom. Time želi osnažiti diplomaciju EU-a u nastojanju da i ostale zemlje uvjeri da poboljšaju svoje klimatske planove.

Dužnosnici EU-a očekuju da će se neki od pregovora oduljiti i nastaviti i u 2023. Sporni prijedlozi mogu postati sve veći problem među čelnicima EU-a, što će otežati proces njihova usvajanja s obzirom na to da se odluke donose jednoglasno.

Osigurati da konačni paket i dalje ispunjava pravno obvezujuće ciljeve EU-a o emisijama veliki je izazov.

“Svi kažu da su ciljevi previsoki i previše obvezujući. No ako se foksusiramo na sve te brige, propustit ćemo ovaj cilj koji smo zacrtali do 2030.”, rekla je Lucie Mattera, voditeljica briselskog E3G think tank instituta.

Europarlamentarac iz kluba zelenih, Bas Eickhout, rekao je kako je bio optimističan da bi neki planovi mogli biti ambiciozniji, kao što su prijedlozi za veće korištenje obnovljivih izvora energije i pooštravanje ograničenja emisija CO2 za automobile.

You may also like