Gdje se nalazi globalno sjedište financija

Reuters
New York ije zadržao titulu vodećeg svjetskog financijskog središta, povećavši prednost u odnosu na drugoplasirani London zahvaljujući neizvjesnosti oko brexita, pri čemu britanskoj prijestolnici za vratom pušu azijska financijska središta, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno istraživanje.

Velika Britanija izaći će u petak iz Europske unije pri čemu je pristup europskih klijenata britanskom financijskom sektoru nakon isteka tranzicijskog perioda u prosincu ove godine i dalje obavijen neizvjesnošću. EU je najveći klijent financijskih tvrtki sa sjedištem u Londonu, podsjeća Reuters.

Neizvjesnost nakon brexita glavni je razlog što je New York u danas objavljenom istraživanju savjetodavne tvrtke Duff & Phelps povećao prednost u odnosu na London. Za potrebe istraživanja The Global Regulatory Outlook tvrtka je anketirala 245 viših financijskih čelnika iz raznih područja, poput bankarstva, upravljanja imovinom i drugih financijskih tvrtki iz cijelog svijeta.

Prema objavljenim rezultatima, 56 posto ispitanika smatra New York najvažnijim svjetskim financijskim središtem, što je za 33 postotna boda više nego u dvije prethodne godine. Samo 33 posto ispitanika trenutno vidi London kao glavni svjetski financijski centar, nekih dvadesetak postotnih bodova manje nego u prethodne dvije godine. Ispitanici koji su favorizirali London u odnosu na New York naveli su kao razlog najprihvatljiviji regulatorni režim za financijske usluge u svijetu.

U idućih pet godina I New York i London mogli bi izgubiti vodeće pozicije, s obzirom na očekivani uzlet novih financijskih središta poput Hong Konga, Singapura i Šangaja, pokazalo je istraživanje.

Švicarska gubi prmat

Švicarski privatni bankari kažu da su im neki klijenti tražili da povuku velike količine gotovine iz banaka, kako bi ga sami čuvali u privatnim sefovima ili skladištima, bez obzira na reputaciju te zemlje kao sigurne i pouzdane u finansijskom sektoru.

Ocjenjuje se da je taj potez posljedica već pet godina negativnih kamatnih stopa. Politika, čiji je cilj bio da spriječi jačanje švicarskog franka, nalagala je bankama da plaćaju naknade Švicarskoj nacionalnoj banci, pa su u nekim slučajevima banke dio tih dodatnih troškova prebacile na svoje najvažnije klijente, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.

Takva politika se pokazala nepopularnom kod klijenata, koji su navikli da zarađuju od kamata na svojim depozitima, i sada razmatraju kako da izbjegnu plaćanja tih troškova.

Podaci pokazuju i da se broj novčanica u opticaju neprestano povećavao od finansijske krize 2008. godine, a posebno je zabilježen rast upotrebe novčanica od 1.000 švicarskih franaka. Pod pritiskom je Švicarska narodna banka u septembru saopćila da će podići iznos koji banke mogu skladištiti, a da ne primjenjuju negativne kamatne stope, nakon čega je udruženje bankara objavilo da “negativne kamatne stope više ne ispunjavaju svoju ekonomsku svrhu”. Evropska centralna banka, koja prati negativne kamatne stope u 19 zemalja koje koriste euro od 2014. godine, također se suočila sa zahtjevima da istraži negativne posljedice ovakve politike.

You may also like

0 comments