Gdje je nestalo 200 milijuna dolara poreznih obveznika

Jadroplov je pred bankrotom. Vrijednost temeljnog kapitala je blizu nule, brodar mjesečno generira negativan novčani tok u iznosu od 1,5 milijuna dolara, tvrtka je nelikvidna i nesolventna, radnicima nisu isplaćene tri plaće i doprinosi za desetak mjeseci, nema mogućnosti novog kreditnog zaduživanja. Kad će nastupiti bankrot, odlučit će LB/Nord banka u Hannoveru ili dobavljači kad počnu zaustavljati prezadužene brodove, piše Slobodna Dalmacija.

Iskazani gubitak “Jadroplova” za 2014. godinu iznosio je 118 milijuna kuna, ili 18,9 milijuna dolara. Stvarni gubitak, međutim, iznosi 537 milijuna kuna, ili 85,3 milijuna USD. Razlika između iskazanog i stvarnog gubitka je u odnosu knjigovodstvene i tržišne vrijednosti flote. To se vidjelo na primjeru prodanog broda “Don Frane Bulić”, koji je knjigovodstveno vrijedio 9,7, a prodan je za 3,5 milijuna dolara. Knjigovodstvena vrijednost flote je 144,2 milijuna USD, dok stvarna tržišna vrijednost flote iznosi 65 milijuna.

U prvom tromjesečju 2015. godine ostvaren je gubitak od novih 20,9 milijuna kuna, ili 3,2 milijuna dolara. Iako se novcem od prodaje “Don Frane Bulića” oslobodilo hipoteke brodove “Mosor” i “Trogir”, ukupno vrijedne oko 12,5 milijuna dolara, to malo znači. Jer “Jadroplov” ih ne može prodati niti se na njima ponovno zadužiti bez pristanka LB/Nord banke. Ukupan dug prema toj banci iznosi 54,64 milijuna USD i sastoji se od dva kredita. Kod prvog neotplaćeni dio duga iznosi 25,3 milijuna dolara, dok vrijednost brodova “Peristil” i “Sv. Dujam”, na koje banka ima hipoteku, ukupno iznosi oko 26 milijuna dolara. Kod hipotekarnih kredita uobičajena je klauzula da vrijednost brodova u hipoteci iznosi 150 posto od neotplaćenog iznosa kredita.

To znači da bi brodovi “Peristil” i “Dujam” trebali vrijediti 37 milijuna USD da bi se zadovoljila ugovorna obveza. Kako to nije slučaj, “Jadroplov” je dužan založiti dodatne brodove u korist banke ili smanjiti dug. Zbog toga je realno očekivati da će LB/Nord banka zatražiti dodatnu hipoteku i onemogućiti “Jadroplovu” da prodajom ili novim zaduženjem riješi problem nelikvidnosti. Kod drugog kredita kršenje preuzete obveze je znatno teže. Neotplaćeni iznos kredita za brodove “Solin” i “Bene” iznosi 29,3 milijuna USD, dok tržišna vrijednosti ovih brodova iznosi samo 21 milijun USD. Banci nedostaje 8,3 milijuna za pokriće. Od eventualne prodaje “Mosora” i “Trogira” najprije će se naplatiti banka, kod koje će i dalje ostati založeni brodovi “Peristil”, “Sv. Dujam”, “Solin” i “Bene”.

Prema svemu jasno je da je “Jadroplov” u cijelosti izgubio temeljni kapital i financijsku neovisnost. Tvrtka je pred krahom, stvarna vrijednost temeljnog kapitala ravna je nuli, a ukupna vrijednost brodova je 60,7 milijuna dolara. Nadzorni odbor je odobrio ključna financijska izvješća, revidirano izvješće za 2014. i nerevidirano izvješće za prvi kvartal 2015. godine, koja prikrivaju činjenicu da je tvrtka pred bankrotom i da je izgubljen cjelokupan temeljni kapital koji je 2007. godine iznosio 1,5 milijardi kuna. Što radi država kao većinski vlasnik? Kako će CERP, odnosno Vlada RH, objasniti da je tvrtka koja je koncem ožujka 2015. godine iskazala vrijednost temeljnog kapitala u iznosu od 85 milijuna dolara, bankrotirala u ljeto ili jesen iste godine.

Tada će se otvoriti Pandorina kutija traženja krivaca, neznanja, kriminala i podobnih nadzornih odbora i uprava koji su uništili tvrtku koja je 2007. godine vrijedila 200 milijuna dolara, a još koncem 2010. na računu imala 10 milijuna dolara gotovine ili polovicu ukupnog zaduženja. Odgovor o tome kako je u “Jadroplovu” nestalo 200 milijuna dolara poreznih obveznika, lako će biti pronaći. On leži u investicijskim elaboratima za brodove “Trogir”, “Sv. Dujam”, “Peristil”, “Solin” i “Bene”. A zna se tko je elaborate izradio i tko ih je odobrio.

You may also like

0 comments