[vc_row][vc_column width=”1/3″]Izjava za Financial Times[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Koliko je europsko tržište važno za Gazprom dokazuju i najave iz ruskog plinskog diva da je spreman uložiti u alternativne pravce – čak i preko Ukrajine – ako plinovod Sjeverni tok 2 ne bude dovršen u roku.[/vc_column][/vc_row]
Sjeverni tok 2 proteže se u dužini od 1230 kilometara povezujući Rusiju i Njemačku, a trasa mu dobrim dijelom ide dnom Baltičkog mora. Projekt je od samog početka podijelio Europu jer istočne članice EU-a smatraju da će dodatno povećati ovisnost o ruskom plinu te izbiti Ukrajini prihode od tranzitnih naknada koje plaća Rusija.
Na Sjeverni tok 2 krajnje nevoljko gledaju i u Washingtonu, a tamošnja administracija najavljuje kako bi mogla uvesti i sankcije europskim kompanijama koje sudjeluju u tom projektu. Podsjetimo, europski partneri – njemačke tvrtke Uniper i Wintershall, francuski Engie, anglo-nizozemski Shell te austrijski OMV – uložili su polovicu od potrebnih 9,5 milijardi eura za gradnju tog plinovoda. Trebao bi biti dovršen u prosincu, iako Danska još nije izdala dozvole za gradnju u njezinim teritorijalnim vodama.
Međutim, za Gazprom prekid dovoda plina prema Europi nije opcija. “U suštini, u Europi postoji potražnja za plinom, ta potražnja je velika i svi koridori mogu biti upotrijebljeni”, izjavio je za Financial Times zamjenik direktora Gazpromove proizvodnje Oleg Andrejev. Prema Oxford Institutu za energetske studije, europska potražnja za plinom iduće će godine dosegnuti 564 milijarde prostornih metara, a do 2030. narast će na 618 milijardi “kubika”.
Rusija isporučuje trećinu plina koji troši Europa, a dovršetak Sjevernog toka 2 Rusiji bi olakšao problem tranzita kroz Ukrajinu. Naime, ugovor s Ukrajinom istječe posljednjeg dana ove godine i trebalo bi ga opet ispregovarati. U utrci s vremenom za sada je glavna prepreka Danska, ali to i dalje ne zabrinjava Gazprom.
Kako kažu iz te kompanije, radi se o 140 kilometara za čiju gradnju – pri sadašnjoj dinamici od osam kilometara dnevno – treba oko mjesec dana. Ako nova baltička trasa ne bude otvorena na vrijeme, energetski stručnjaci smatraju da će u tom slučaju Europa morati uvoziti više ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Trošak bi se u tom slučaju kretao između osam i 24 milijarde eura, ovisno o cijeni LNG-a. Manji problem, posebno za europske kompanije koje sudjeluju u projektu gradnje, američke su prijetnje sankcijama. Moskva smatra da su motivirane željom da se našteti ruskim gospodarskim interesima te potakne izvoz američkog LNG-a u Europu. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio kako europske kompanije nitko nije prisiljavao na sudjelovanje u Sjevernom toku 2. U tom su projektu jer vide svoj interes, dodao je ruski lider.
Hennig Kothe, glavni projektni direktor za Sjeverni tok 2 ističe za britanski poslovni list kako do sada nijedan parner nije odustao zbog rizika sankcija. “Ne očekujemo da će bilo kakve sankcije biti uvedene”, izjavio je Kothe, a prenosi Poslovni dnevnik
