[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nakon mjeseci vođenja tihog rata protiv trgovinskih carina predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koje su dosegnule razmjere koje nitko nije mogao ni zamisliti, više od 60 američkih industrijskih grupa pokrenulo je koaliciju kako bi borbu premjestile u javni prostor.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Formiranje te skupine, Amerikanci za slobodnu trgovinu, dolazi nakon što se Trump razmahao s carinama u nastojanju da trgovinske partnere prisili na ustupke ili u uvjerenju da će carine zaštiti, pa i otvoriti nova radna mjesta u SAD-u.
„Mnoge interesne skupine mislile su da to neće toliko dugo trajati ili otići tako daleko, no negativni učinak carina konačno je doveo sve do toga da kažu: ’Što je dosta, dosta je’“, rekla je u srijedu Nicole Vasilaros, glavna lobistica Nacionalne udruge brodara, čiji članovi važu hoće li otpuštati radnike nakon što su im troškovi poslovanja porasli čak 35 posto.
[/vc_column][/vc_row]
Trump je dosad nametnuo 25-postotne carina na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, pretežno industrijske strojeve i osnovne dijelove elektronike kao što su primjerice poluvodiči. Prijeti daljnjim uvođenjem carina na kineske proizvode u vrijednosti od 200 milijardi dolara, pri čemu bi udario na robu šire potrošnje, a prijetnja s dodatnih 267 milijardi dolara pokrila bi praktično cijeli kineski izvoz u SAD.
Kina je zaprijetila istom mjerom, što bi uključivalo i akcije protiv američkih tvrtki koje tamo posluju. Washington traži da Peking bolje štiti američku intelektualnu imovinu, smanji američki trgovinski višak, dopusti američkim tvrtkama veći pristup njihovom tržištu i povuče program subvencioniranja visoko-tehnoloških industrija.
Novostvorena industrijska koalicija predstavlja neke od najvećih nacionalnih tvrtki – American Petroleum Institute, koji predstavlja najveće naftne kompanije, poput Exxon Mobila i Chevrona, te Udrugu maloprodajnih industrija, koja predstavlja tvrtke poput Targeta. „Puno posla je napravljeno u proteklih osam mjeseci u pokušaju uvjeravanja predsjednika i administracije da carine neće djelovati. Naš je stav da nije prekasno“, rekao je Dean Garfield, izvršni direktor Vijeća informacijsko-tehnološke industrije, koje uključuje kompanije, kao što su Microsoft, Apple i Alphabet, krovna kompanija Googlea.
Dok je Trump prijetio carinama tijekom predsjedničke kampanje i okončao američko sudjelovanje u Trans-pacifičkom partnerstvu, velikom multinacionalnom trgovinskom paktu, samo je nekolicina promatrača ozbiljno shvatila njegove prijetnje.
Trump je od tada u više navrata pokazao da je ozbiljan po pitanju carina, pojačavajući napade na Kinu, prijeteći carinama na uvoz automobila i namećući pro-američki Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), čak riskirajući uništavanje pakta triju zemalja potpisnica.
Koalicija je nastala iz tjednih sastanaka predstavnika industrija koje je organizirala Nacionalna maloprodajna federacija (NRF), čiji su članovi Amazon.com, Macy’s i Walmart. „U ovo je uključen gotovo svaki sektor američkog gospodarstva“, rekao je David French, glavni lobist NRF-a.
Grupa cilja republikanske zastupnike u Kongresu. Zastupnici u Kongresu nisu uspjeli usporiti Trumpov protekcionistički marš, a tek je nekolicina bila spremna javno govoriti zbog straha od izazivanja Trumpovog i republikanskog gnjeva.
Koalicija se nada potaknuti republikanske zastupnike da prisile Trumpa da odbaci politiku uvođenja carina i pokušaju ga uvjeriti da bi njegove trgovinske politike mogle poništiti učinke pozitivnih poteza, kao što su porezno rasterećenje i smanjenje regulacija u pojedinim poslovnim sektorima.
[quote_box name=””]
Shinzo Abe potvrdio je u srijedu namjeru da ove godine otputuje u posjet Kini, prvi jednog japanskog premijera od 2011., nadajući se da će podići na “novu razinu” vrlo teške odnose između Tokija i Pekinga.
“Namjera mi je posjetiti Kinu ove godine tijekom koje obilježavamo 40. obljetnicu sklapanja Ugovora o miru i prijateljstvu između Japana i Kine”, izjavio je on u govoru pred Gospodarskim forumom istoka u Vladivostoku, na ruskom Dalekom istoku, gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom.
“Nakon toga nadam se pozvati predsjednika Xija u Japan. Tom razmjenom posjeta na razini čelnika nadam se podići kinesko-japanske odnose na novu razinu. U tome sam odlučan”, dodao je on.
Iako su se Shinzo Abe i Xi Jinping susreli nekoliko pluta zadnjih godina u sklopu međunarodnih summita, nijedan japanski premijer nije posjetio Kinu od 2011. i nijedan kineski predsjednik nije posjetio Japan od 2010.
Japanski premijer ustanovio je da su odnosi “u realnim teškoćama” po povratku na vlast krajem 2012., kada je zauzeo čvrsto stajalište o spornim teritorijima između dvije zemlje što je izazvalo porast napetosti, ali je kazao da je “naporno radio” otada na njihovu unapređenju.
[/quote_box]
Sve više kineskih tvrtki pokušava zaobići američke carine prebacivanjem proizvodnje u zemlje poput Vijetnama, Srbije ili Meksika, čime izbjegavaju obvezu označavanja proizvoda etiketom “Made in China”.
Dva najveća svjetska gospodarstva mjesecima vode trgovinski rat nakon što je američki predsjednik ovog ljeta uveo 25-postotne carine na uvoz niza kineskih proizvoda, potaknuvši Peking da uzvrati istom mjerom.
Iako bi izbjegli američke namete, kineski proizvođači široke lepeze proizvoda, od bicikala preko guma do plastike i tekstila, odlučili su preseliti pogone u inozemstvo, prema javno dostupnim podacima.
Tako je proizvođači dijelova za bicikle Hl Corp, čije su dionice uvrštene u kotaciju burze u Shenzhenu, signalizirao ulagačima u kolovozu da je pri selidbi proizvodnje u Vijetnam imao na umu upravo američke carine.
Kompanija će “smanjiti i izbjeći” utjecaj carina, objavila je uprava, napominjući da je američki predsjednik u kolovozu uveo carine na elektroničke bicikle te da su u planu i carine na bicikle i njihove dijelove.
Trump je u prošlom tjednu upozorio da bi carine na kineski uvoz u dodatnoj vrijednosti 200 milijardi dolara mogle biti uvedene “vrlo brzo”.
“Nove carine neizbježno će natjerati tvrtke da razmotre lance nabave širom svijeta budući da će preko noći postati 25 posto manje konkurentne nego što su bile prije njihova uvođenja”, konstatira Christopher Rogers, stručnjak za opskrbne lance u kompaniji za trgovinske podatke Panjiva.
Lanci nabave već su proteklih godina počeli seliti iz Kine koja je zbog rastućih troškova rada i zaštite okoliša postala manje atraktivna lokacija za proizvodnju.
Carine dolijevaju ulje na vatru, tumače stručnjaci i tvrtke.
“Kinesko-američke trgovinske trzavice ubrzavaju promjene u globalnom lancu stvaranja vrijednosti”, naglašava Cui Fan iz instituta China Society of WTO Studies, usko povezanog s ministarstvom trgovine.
“Selidba radno intenzivnih pogona u inozemstvo mogla bi izazvati problem nezaposlenosti i to treba pozorno pratiti”, rekao je Cui, dodajući da taj trend neće pridonijeti smanjenju američkog trgovinskog deficita.
Sve veći broj inozemnih tvrtki koje sele proizvodnju iz Kine, uključujući proizvođača igračaka Hasbro, proizvođača fotoaparata Olympus, te proizvođače cipela Deckers i Steve Madden, zabrinuo je Peking a manje se priča o tome da su se za njihovim primjerom povele i kineske tvrtke.
Kao dobar primjer mogao bi poslužiti proizvođač materijala za industriju Zhejiang Hailide New Material, koji značajan dio svog asortimana izvozi u SAD i u druge zemlje.
“Trenutno je cijela proizvodnja naše kompanije bazirana u Kini. Kako bi uspješnije izbjegla rizik antidampinških mjera i viših carina, naša se tvrtka nakon dugotrajne analize odlučila osnovati tvornicu u Vijetnamu”, objavili su čelnici ulagačima u prošlom mjesecu.
“Nadamo se da ćemo ubrzati njezinu gradnju i da će ona u budućnosti moći preuzeti proizvodnju za američko tržište”, rekao je potpredsjednik tvrtke o investiciji vrijednoj 155 milijuna dolara, kojom će se proizvodnja povećati za 50 posto.
Na selidbu proizvodnje zbog carina odlučuju se i proizvođači odjeće, madraca i elektroničkih motora, koji su kao nove lokacije izabrali, Mjanmar, Tajland odnosno Meksiko, pokazuju javno dostupni podaci kompanija.
Proizvođač guma Linglong Tyre odlučio je pak uložiti 994 milijuna dolara u gradnju tvornice u Srbiji, najvećim dijelom zbog povoljnih kredita.
“Cijela industrija guma suočava se s teškom situacijom zbog trgovinskih trzavica”, kazao je čelnik Linglonga ulagačima u prošlom mjesecu, ukazujući na “neprekinuti niz” antidampinških sporova protiv Kine.
“Izgradnja tvornice u inozemstvu omogućuje ‘neizravni rast’, kroz izbjegavanje međunarodnih prepreka u trgovini”, dodaje.
Na sličnoj prekretnici našla se i kineska proizvodnja bicikala. U budućnosti Kina više neće biti centar proizvodnje, kazali su ulagačima prilikom najave gradnje pogona u Pekingu čelnici proizvođača dijelova za bicikle tvrtke Hl Corp.
Neki klijenti Hl Corpa već su počeli seliti proizvodnju u Vijetnam, posebno proizvođači elektroničkih bicikala, istaknuo je Alex Lee, zadužen u Hl Corpu za globalnu prodaju Hl Corp.
“Prije svega Vijetnamu nisu uvedene protudampinške carine“, kazao je Lee, izdvajajući i niže troškove rada.
Kineska industrija elektroničkih bicikala podliježe carinama SAD-a ali i Europske unije, koja je u srpnju uvela provizorne antidampinške carine u rasponu od 22 do 84 posto, tvrdeći da kineski proizvođači uživaju pogodnosti sniženih cijena aluminija i drugih oblika državnih subvencija.
[quote_box name=””]
Donald Trump primio je “vrlo toplo” pismo od Kim Jong-Una, u kojem sjevernokorejski čelnik želi organizirati “novi susret” s američkim predsjednikom, objavila je u ponedjeljak Bijela kuća. “Glavna tema pisma je organizacija novog susreta s predsjednikom. Otvoreni smo prema toj ideji i počeli smo dogovarati taj susret, drugi nakon povijesnog susreta 12. lipnja u Singapuru”, rekla je glasnogovornica američkog predsjednika Sarah Sanders, ali nije navela ni datum ni mjesto tog susreta.
Ona je objasnila da je “to pismo novi dokaz napretka u odnosima” između dviju zemalja. Sanders je također pozdravila napredak u denuklearizaciji i ocijenila da je vojni mimohod u nedjelju u Pjongjangu bez međukontinentalnih raketa “jamstvo dobre vjere” u procesu nuklearnog razoružanja Sjeverne Koreje.
Trumpova administracija je nakon summita u Singapuru optimistična, a prvi puta je pokazala nezadovoljstvo kada je u kolovozu otkazala put u Pjongjang američkog državnog tajnika Mikea Pompea, navodeći kao razlog nedovoljnan napredak u denuklearizaciji.
Nakon toga je Kim Jong-Un uputio novu smirujuću poruku, kao i pismo koje je krajem prošlog tjedna spominjao Donald Trump. “Uvijek je bolje da se dvojica čelnika sastanu. Posebice u pogledu Sjeverne Koreje gdje većinu odluka donosi Kim Jong-Un”, ocijenila je Sarah Sanders.
Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in pozvao je u utorak američkog kolegu Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una da donesu “odvažnu odluku” o denuklearizaciji, u trenutku kad Washington priprema novi summit s Pjongjangom.
[/quote_box]
