Na Trgovačkom sudu podesena je pak još jedna, druga dosad žalba na “Lex Agrokor”, no jednako kao i u prvom slučaju, ne zna se tko je njezin podnositelj, niti sadržaj.
Prvi podnositelj naveden je pod inicijalima N.D., a ovaj drugi kao F.Z.Z.O.I.E.U., koji bi mogao biti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji ima potraživanja prema Jamnici, ali u kojem Novom listu službeno tu informaciju jučer nisu mogli potvrditi.
U 2015. godini Jamnica je na ime koncesije u proračun uplatila ukupno 9,4 milijuna kuna, što u ukupnim troškovima poslovanja s vodom (660,3 milijuna kuna) čini samo 1,43%, dok je ukupni trošak njezinih reklama bio 162,7 milijuna kuna. U 2015. je na 29 važećih koncesija (nekorišteno 8) iscrpljeno 455 milijuna litara vode. Za svu tu vodu u državni je proračun, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, uplaćeno samo 13 milijuna kuna.
Plaćanje koncesijske naknade uređeno je Uredbom o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda. Godišnja naknada je 30 kuna po m3, odnosno 3 lipe po litri. Prihodi privatnih koncesionara koji flaširaju mineralnu i izvorsku vodu procjenjuju se godišnje na milijardu kuna, dok se u javnoj vodoopskrbi prihodi koji obuhvaćaju i dovod i odvodnju i pročišćavanje voda 1,8 milijardi kuna. Najveći je igrač je Jamnica d.d. u vlasništvu Agrokora koja je u 2015. crpila 314.500 kubnih metara vode.
