Flego: Vlada mora bolje uključiti zainteresiranu javnost

Odbor Europskog parlamenta
Europskom se parlamentu na Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) raspravljalo o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, koji su dostavljeni Komisiji.

Hrvatska je plan dostavila krajem prošle godine, a zastupnik IDS-a u EP-u Valter Flego na ITRE-u je iznio svoje nezadovoljstvo nedovoljno ambicioznim nacrtom hrvatskog plana.

– Ne smijemo podcjenjivati važnost mjera za istraživanja, inovacije i konkurentnost i ne prihvaćam da si dugoročno postavljamo ciljeve financiranja istraživanja, razvoja i inovacija koji su čak 50% niži od prosjeka EU-a. Držim da politika Vlade u dijelu dostizanja ciljeva obnovljivih izvora u prometu mora biti puno agresivnija, kao i dekarbonizacija energetskog i prometnog sektora, jer nemamo „planet B“. To su samo neki od razloga zašto smatram da se javnost i struka trebaju puno ozbiljnije uključiti u nadopune ovog provedbenog dokumenta, prije njegovog samog izglasavanja, istaknuo je Flego.

– Nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Hrvatske za 2021.-2030. ima previše nekonkretnih mjera, smatra Flego te dodaje da „cijeli tekst u suštini ne korespondira s realnošću energetskog sektora. Uvjeren sam da će Komisija zahtijevati kvalitetniju doradu. A to je onda ujedno i naša prilika da kreiramo provedbeni dokument koji je zaista u funkciji realizacije strategije dekarbonizacije energetskog sektora i smanjenja emisija CO2, kao i smanjenja energetske intenzivnosti.

Flego smatra da „još uvijek ima vremena da Vlada RH bolje uključi zainteresiranu javnost i druge dionike te donese konkretan plan, ambiciozan i ostvariv, jer građani RH očekuju bolju dostupnost energije i veću transparentnost na tržištu“.

– Naši građani očekuju liberalizaciju tržišta i mogućnost da svaki građanin u svakom dijelu Hrvatske može koristiti energente koji su čisti te ekološki i cjenovno prihvatljivi. Očekuju da ostvare konkretne uštede kroz mjere energetske učinkovitosti i to je ono što im ovim planom možemo omogućiti.

– Uočili smo problem obnovljivih izvora energije u prometu, i postavljamo pitanje kako će Hrvatska ispuniti 14% OIE u prometu u 2030. ako znamo da smo danas oko 1%. Također, vidimo problem u gradnji punionica za e-vozila i punilišta za prirodni plin. Kombinacijom uporabe prirodnog plina i OIE u Hrvatskoj, možemo smanjiti energetsku intenzivnost i smanjiti emisije štetnih plinova. Prirodni plin i OIE su budućnost u prometu u ovoj regiji i EU, posebice jer smo mi turistička zemlja naslonjena na Italiju i Austriju, u kojoj su se ovi energenti izuzetno dobro pokazali prihvatljivima za građane i industriju.

– Zato, Hrvatski integrirani nacionalni energetski i klimatski plan kao provedbeni dokument mora definirati mjere koje će biti u funkciji smanjenja energetskog siromaštva, koje nažalost u Hrvatskoj još nije u dovoljnoj mjeri percipirano kao problem, naglasio je Flego te zaključio:

– Svi zajedno moramo krajnje ozbiljno shvaćati klimatske promjene kojima danas svjedočimo, a velika je prednost u tome što i nova predsjednica Komisije von der Leyen stavlja velik naglasak na taj globalni problem te ističe važnost zelenih politika. Već do kraja ove godine trebao bi biti predložen Zeleni sporazum koji će pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova, a planira se uvesti i granični porez na ugljik unutar EU-a. EU ima odgovore na globalni klimatski izazov, ima i financijska sredstva unutar svog proračuna. EU je globalni lider kad su u pitanju klimatske promjene i zelene politike, a na nacionalnim je vladama država članica da idu ukorak s tim.

You may also like

0 comments