Financijski sektor pritisnuo svjetske burze

Novi pad cijene nafte
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi pali jer su oštro pale cijene dionica u financijskom sektoru nakon što je američka središnja banka poručila da u ovoj godini vjerojatno neće povećavati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je 141 bod ili 0,55 posto, na 25.745 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,29 posto, na 2.824 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,07 posto, na 7.728 bodova.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa ponajviše je posljedica pritiska na financijski sektor, u kojemu su cijene dionica skliznule više od 2 posto, nakon poruka iz Feda.

Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda smanjili su jučer procjene rasta gospodarstva, zaposlenosti i inflacije u ovoj godini te poručili da će ključne kamatne stope vjerojatno ostati na sadašnjim razinama od 2,25 do 2,50 posto barem još ove godine.

Takve su se poruke i očekivale, a središnja je banka objavila i detalje plana kojim kani završiti smanjenje svojih bilanci.

Poruke Feda prvo su potaknule rast burzovnih indeksa, no kasnije su oni, zbog pritiska na financijski sektor, pali.

„Prva reakcija na Fedovo priopćenje je gotovo uvijek pogrešna reakcija. Super, stigla je hitna pomoći ili – čekaj, treba nam hitna pomoć. Fed dolazi u pomoć. Čekaj malo, zar nam treba Fedova pomoć?“, objašnjava Art Hogan strateg u tvrtki National Securities.

Od početka godine cijene su dionica na Wall Streetu snažno porasle, što se među ostalim, zahvaljuje zaokretu Feda u monetarnoj politici i retorici.

Prošle je godine Fed u četiri navrata povećao kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova i još krajem prošle godine poručivao da će nastaviti s povećanjem kamata.

No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda u posljednje vrijeme poručuju da će biti strpljivi po pitanju kamata, a to su potvrdili i jučer.

A ako se nastavi usporavanje rasta američkog gospodarstva i inflacije, Fed bi, smatraju analitičari u ovoj godini mogao čak i smanjiti kamatne stope.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih šest je jučer zabilježen pad cijena dionica, pri čemu najviše u financijskom sektoru.

Među najvećim je gubitnicama bila i dionica Fedexa, s padom cijene za 3,5 posto, nakon što je ta poštanska kompanija smanjila procjene svojih poslovnih rezultata u ovoj godini zbog usporavanja rasta globalne trgovine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,45 posto, na 7.291 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,57 posto, na 11.603 boda, a pariški CAC 0,80 posto, na 5.382 boda.

Cijene dionica na azijskim burzama u četvrtak su bile u plusu, nakon što je američka središnja banka poručila da u ovoj godini vjerojatno neće povećavati kamatne stope, no veće dobitke spriječile su zabrinutosti oko usporavanja američkog gospodarskog rasta i poteškoće u američko-kineskim trgovinskim pregovorima.

MSCI indeks azijskih burzi bez japanskih oko 7,00 sati bio je u plusu 0,5 posto.

Tokijska burza danas nije radila zbog praznika u Japanu. Na kineskim dioničkim tržištima, pak, najvažniji indeksi kretali su se tijekom dana između pozitivnog i negativnog teritorija, dok je australska burza bila u minusu 0,5 posto.

S druge strane, južnokorejski Kospi bio je u plusu jedan posto, zahvaljujući najavi tamošnjeg regulatora da namjerava ove godine smanjiti porez na transakcije dionicama.

MSCI indeks azijskih burzi porastao je nakon što su na Wall Streetu indeksi oštro pali, iako je Fed odlučio voditi nešto popustljiviju monetarnu politiku nego dosad. Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda jučer su, naime, poručili da će ključne kamatne stope vjerojatno ostati na sadašnjim razinama od 2,25 do 2,50 posto barem još ove godine.

Takve su se poruke i očekivale, a središnja je banka objavila i detalje plana kojim kani završiti smanjenje svojih bilanci. No, Fed je smanjio procjene rasta američkog gospodarstva, zaposlenosti i inflacije u ovoj godini, što je zabrinulo investitore.

Fed sada očekuje da će ovogodišnja stopa rasta američkog gospodarstva iznositi 2,1 posto, gotovo jedan postotni bod niže nego u 2018. Fed je snizio i procjenu ovogodišnje inflacije s ranijih 1,9 na 1,8 posto, a blago je podignuo i procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti, na 3,7 posto.

Nadalje, američki predsjednik Donald Trump upozorio je u srijedu da bi Washington mogao ostaviti carine na uvoz kineske robe neko “značajnije vremensko razdoblje” kako bi se osiguralo da Peking ispoštuje trgovinski dogovor o kojem će se pregovori nastaviti idućega tjedna.

Dolar nastavio kliziti

Fedovo nešto popustljivije stajalište prema daljnjem zaoštravanju monetarne politike na deviznim tržištima izazvalo je klizanje tečaja dolara, koji je prema košarici najvažnijih svjetskih valuta oslabio na 95.874 bodova.

Prema japanskom jenu dolar je oslabio 0,2 posto, na 110,48 jena, a prema euru za 0,1 posto, na 1,1427 dolara za euro.

Istodobno, tečaj funte snažno se oporavio nakon oštrog pada dan ranije, poduprt odlukom britanske premijerke Therese May da zatraži od EU odgodu brexita do kraja lipnja, što je kraće razdoblje odgode nego su tržišni sudionici očekivali. May je kasnije rekla da “nije spremna za daljnje odgađanje brexita”. Tečaj funte ojačao je 0, posto prema dolaru, te stoji 1,322 dolara.

A zabrinutosti oko usporavanja globalnog gospodarstva pritisnule su i robna tržišta, pri čemu je cijena sirove nafte na američkog tržištu jutros oslabila 0,1 posto, na 60,17 dolara, nakon što je dan ranije dosegnula najvišu razinu u zadnja četiri mjeseca. Na londonskoj burzi barel Brenta stagnirao je jutros oko 68,47 dolara.

You may also like

0 comments