Financijska represija?

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak u Splitu kako ga brine mogućnost financijske represije u Hrvatskoj, dok je ministar financija Boris Lalovac pozvao banke da budu osjetljivije prema hrvatskim građanima i poduzetnicima radi prevladavanja gospodarske krize.

“Moramo biti oprezni s financijskom represijom i vraćanje na nju bio bi veliki korak nazad”, upozorio je Vujičić na okruglom stolu “Konkurentnost hrvatskog gospodarstva”, održanom na splitskom Ekonomskom fakultetu u okviru 11. međunarodnog znanstvenog skupa “Europski izazovi: rast, konkurentnost i nejednakost”. Vujčić kaže kako je financijski sustav u Hrvatskoj stabilan, ali da, ako imamo produženo razdoblje krize, onda ni financijski sustav ne može ostati stabilan. “Financijska stabilnost i dalje je u sektoru bankarstva definitivno prisutna. Prvenstveno je to posljedica toga što je kapitalna adekvatnost banaka visoka, tako da mogu podnijeti visok rast neprihodujućih kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju, i imaju vrlo visoku likvidnost koju je kreairao HNB. To jest stabilan sustav, međutim, na njemu piše – pazi lomljivo”, upozorio je Vujčić, dodajući kako i hrvatska povijest, primjeri Irske ili Slovenije pokazuju kako je bilo kakva nestabilnost tog sustava vrlo skupa.

Guverner središnje banke smatra i kako banke trebaju snositi te snose i sada dio tereta krize. “Ako realni sektor, ostatak gospodarstva, nije u stanju generirati prihod i podmirivati svoje obveze prema bankama onda će se ti troškovi preliti na banke, što se sad događa – njihova profitabilnost bitno je pala, kamatni prihodi padaju kontinuirano. Međutim, činjenica da smo osigurali dovoljno kapitala čini sustav stabilnim i sigurnim”, kazao je Vujčić. Međutim, ministar Lalovac ocjenjuje kako za stabilnost financijskog sustava nisu zaslužne banke. “U konačnici, stabilnost financijskog sustava nisu platili bankari nego državni proračun, 17 milijardi kuna je išlo iz državnog proračuna, tako kada govorimo o stabilnosti financijskog sustava ja kao ministar moram posegnuti u džepove hrvatskih građana da plate ‘zločeste dečke'”, istaknuo je.

Po njegovim riječima, teret kamata su podnijele hrvatske kompanije. “Banke su u vrijeme krize od 2008. do 2014., kada je gospodarstvo palo 13 posto, a poduzeća izgubila 100 milijardi kuna, ostvarile 10 milijardi kuna dobiti i vratile svojim ‘majkama’ kao dividende”, upozorio je Lalovac. Pozvao je financijski sektor da bude malo osjetljiviji na hrvatske građane koji teško žive, na poduzeća, koja se bore na tržištima. “Apeliram da pokušaju živjeti s hrvatskim građanima, poduzetnicima i državom koja teško živi”, poručio je Lalovac. U izjavi novinarima nakon okruglog stola, ministar je najavio prijedlog zakona o stambenom kreditiranju.

Tim će se zakonom, uz implementiranje europske direktive, vidjeti i na koji način implementirati određenu sudsku praksu iz presuda u slučajevima kredita vezanim uz švicarski franak. “Sve što može ići u korist potrošača tim zakonom svakako ćemo ponuditi, cjelokupni zakon, ali tada definirati i ovlasti, odgovornosti, ograničavanje u drugim valutama”, kazao je Lalovac. Napominjući kako je o tome u Splitu danas govorio i Joseph Stiglitz, Lalovac kaže kako će se ići na dvije valute – kune i euro, kako više ne bi bilo “egzotičnih valuta na hrvatskom tržištu”, ali i kako ga zanima kako riješiti i pitanja primjerice pada vrijednosti nekretnina, itd. Ugledni američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine, Joseph Stiglitz u utorak je u Splitu održao konferenciju za novinare i predavanje, a navečer mu je na Ekonomskom fakultetu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Splitu.

You may also like

0 comments