FED-u više nije atraktivno dizanje kamatnih stopa

Dužnosnik američke središnje banke Federal Reserve William Dudley izjavio je da se podizanje kamatnih stopa u rujnu sada “čini manje privlačnim” nego prije nekoliko tjedana. Dudley, predsjednik Feda u New Yorku, rekao je kako je gospodarska nestabilnost u Kini donošenje odluke o podizanju kamatnih stopa učinila težom, piše BBC. “Usporavanje kineskog gospodarstva moglo bi dovesti do usporavanja globalne stope rasta i pada potražnje za američkim gospodarstvom,” rekao je.

Prije pada kineskih burzovnih indeksa mnogi su ekonomisti očekivali da će Fed podignuti kamatne stope na svom sastanku 16.-17. rujna. Prošlog je tjedna objavljen zapisnik s njihove srpanjske sjednice pokazao je da su i članovi središnje banke smatrali da se približavaju uvjeti za podizanje kamatnih stopa u SAD-u. No, pad kineskih burzi i, za sada, ograničen utjecaj tamošnjih vlasti da ovladaju situacijom, povećalo je strahove da će usporavanje drugog najvećeg svjetskog gospodarstva biti veće nego što se očekivalo. Ako se to dogodi, globalni rast bi se mogao usporiti pa su neki ekonomisti Fedu preporučili odgađanje podizanja kamatnih stopa, piše Banka.hr.

No, unatoč nedoumicama Dudley je ostavio otvorenom mogućnost za podizanje kamatnih stopa u rujnu. Rekao je kako bi uvjeti ta podizanje stopa “mogli postati privlačniji kako će se sastanak bližiti i mi dobijemo nove informacije o stanju američkog gospodarstva i o razvoju na međunarodnim tržištima. Sve su to važni elementi za oblikovanje američkih gospodarskih izgleda”. Američke kamatne stope stoje na razini blizu nule od izbijanja financijske krize 2008. godine. Podigne li Fed kamatne stope, bit će to njihovo prvo podizanje u devet godina.

Predstavnici svjetskih središnjih banaka održavaju u američkom mjestu Jackson Hole godišnji sastanak. Popis tema je dug, ali cijeli svijet zanima samo jedno pitanje: Hoće li SAD u rujnu povisiti referentnu kamatnu stopu, pita se DW.de.

Odgovor na ovo pitanje vjerojatno nećemo dobiti u Jackson Holeu, slikovitom mjestu u američkoj saveznoj državi Wyoming. Jer, jedina žena koja bi mogla dati informaciju o tome ove godine neće biti na sastanku. Možda zato što je Janet Yellen, predsjednice američkog središnjeg Sustava federalnih rezervi, jednostavno već dosadilo stalno suočavanje s jednim te istim pitanjem: Hoće li doći do promjene kamatne stope u rujnu ili tek krajem godine? No, ona sama nije baš posve nedužna što se tiče nastanka ove situacije. Neizvjesnost traje mjesecima. Jednom kažu: vrijeme je zrelo, drugi put: oporavak američkog gospodarstva još nije dovoljno stabilan. No sada se konjunktura zahuktala, najveće svjetsko gospodarstvo ide u smjeru potpune zaposlenosti. Tako Martin Hüfner, glavni ekonom financijske tvrtke Assenagon, polazi od toga da će američka središnja banka u rujnu promijeniti kamatnu stopu: “Kao prvo, jer je dobro pripremila tržišta, a kao drugo, jer je nužno ponovo uspostaviti razumne uvjete na tržištima kapitala.”

Od izbijanja globalne financijske krize krajem 2008. referentna kamatna stopa, stopa po kojoj same banke posuđuju novac, u SAD-u je iznosila rekordnih nula do 0,25 posto. Budući da je kamata bila niža od inflacije, štediše su se žalile da je to prikrivena otimačina njihovih ušteda. No financijska tržišta su se toliko navikla na jeftini novac da najavljeni rast kamate izaziva panične reakcije. Slična stvar se već dogodila prije dvije godine. Tada je bio dovoljan nagovještaj predsjednika Feda Bena Bernankea da će prestati kupovati obveznice da bi se uzdrmale valute i uznemirila financijska tržišta pojedinih zemalja. Najteže su bili pogođeni Brazil, Južnoafrička Republika, Turska, Indonezija i Indija. Njih se od tada naziva ne baš laskavim imenom “Fragile Five” (Lomljiva petorka).

“Najviše me brine Brazil”, kaže Martin Hüfner za Deutschen Welle. U toj zemlji se smanjuje proizvodnja, slabi potrošnja, inflacija se približava dvoznamenkastom iznosu. I Rusija je u zabrinjavajućem stanju. Rublja gubi na vrijednosti zbog pada cijena nafte. Turska lira je pod pritiskom zbog političke nesigurnosti u zemlji. A i Meksiko bi uskoro mogao postati novo krizno žarište. Dakle, širi se krug nestabilnih zemalja koje su do nedavno bilježile gospodarski polet.

I kao da to nije dovoljno, u zadnje vrijeme i Kina stvara probleme. Gospodarstvo te zemlje raste sporije nego što se očekivalo, izvoz se smanjuje, tečajevi dionica vrtoglavo padaju. Vlada pokušava djelovati protiv toga – no s malo uspjeha. Kineska središnja banka je intervenirala i spustila vrijednost nacionalne valute, što je na svjetskim burzama izazvalo prave šokove. Doduše, problemi Kine ili Brazila nemaju nikakve veze s američkom referentnom kamatnom stopom, kaže Martin Hüfner, ali istodobno opominje da bi promjena kamate ubrzala negativne trendove i pogoršala stanje.

Europa ovoga puta nije ugrožena, naprotiv, eurozona je do sada profitirala od jakog dolara. No ako se pojačaju turbulencije u navedenim zemljama, onda ni Europa neće ostati pošteđena posljedica. Globalna kriza je posljednje što bi svijet sada trebao. Jer, današnji svijet nema nikakvog alata kojim bi se suprotstavio krizi. “Za razliku od 2008. godine, ovoga puta nemamo financijsko-političke protumjere”, kaže Martin Hüfner. Jer, kamate su ionako već blizu nule. Države ovoga puta ne bi mogle provoditi velike konjunkturne pakete, jer su mnoge danas prezadužene. S obzirom na te scenarije, možda će američka središnja banka ipak još razmisliti o tome hoće li stvarno u rujnu, po prvi put nakon 2008. godine, početi zatezati financijsko-političke uzde. A u Jackson Holeu najvažniji svjetski bankari mogu vijećati o tome, kako se riješiti sablasti koje se dozvalo labavom financijskom politikom.

You may also like

0 comments