Favorit otpao, traži se novi kandidat za Nobela za mir

Tvorci iranskog nuklearnog sporazuma ili ruska aktivistkinja za ljudska prava? Polje kandidata za Nobelovu nagradu za mir naglo se proširilo pošto su kolumbijski birači nenadano odbacili povijesni mirovni sporazum kojim je trebao biti okončan najdulji sukob u Latinskoj Americi.

Stručnjaci za Nobelove nagrade za mir mislili su da napokon unaprijed znaju tko će biti laureat. Ali samo nekoliko dana prije objave dobitnika, Kolumbijci su na referendumu rekli ‘ne’ mirovnom sporazumu između njihove vlade i pobunjenika FARC-a o okončanju 52-godišnjeg građanskog rata.

Do tada su kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i zapovjednik ljevičarskih gerilaca Rodrigo Echeverri, poznat po ratnom imenu Timošenko, bili neupitni favoriti za prestižnu nagradu.

Ako je možda Nobelov odbor već odlučio da će nagradu dati Kolumbijcima, sada vjerojatno u posljednji tren traži zamjenu, kažu stručnjaci, koji iz godine u godinu uglavnom pogrešno prognoziraju dobitnike.

Neki među njima misle da će nagrada u ruke pregovaračima o iranskom nuklearnom sporazumu koji je potpisan prošle godine i učinkovito je zaustavio teheransko nuklearno nastojanje u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, uvedenih još 2006. godine. “Pošto je dosad potvrđeno da sporazum funkcionira, mogao bi imati dobre šanse”, rekao je Peter Wallenstein, profesor na švedskom sveučilištu Uppsala.

Ako je u pravu, nagradu će dobiti glavni pregovarači, američki ministar energetike Ernest Moniz i čelnik iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi.

Čelnik norveškog instituta za mirovne studije Kristian Berg Harpviken vjeruje da je među glavnim kandidatima ruska aktivistica Svetlana Ganuškina, koja desetljećima radi s migrantima i izbjeglicama. “Otkako je počeo pad razine demokracije u Rusiji, posebno s ponovnim dolaskom Vladimira Putina za predsjednika, nije bilo Nobelove nagrade koja bi usmjerila dodatnu pozornost na događaje u Rusiji”, rekao je Harpviken.

Kao ostali potencijalni dobitnici spominju se sirijska volonterska spasilačka organizacija Bijele kacige, grčki otočani koji pomažu očajnim izbjeglicama koji stignu na njihove obale, kongoanski liječnik Denis Mukwege zbog svog rada s tisućama silovanih žrtava rata, zviždač Edward Snowden i arhitekti klimatskog sporazuma COP21.

Ove je godine Nobelov odbor dobio rekordnih 376 nominacija, što je veliki porast u odnosu na 278 prije dvije godine. Analitičari se ne mogu usuglasiti tko bi mogao biti dobitnik, ali su sigurni da to neće biti američki predsjednički kandidat Donald Trump, kojeg je isto netko nominirao. Koliko je teško prognozirati laureata pokazuje prošlogodišnji slučaj kada nitko među mogućim dobitnicima nije spominjao Tuniški mirovni kvartet. “Možda će u petak izvući novog zeca iz šešira”, kazao je povjesničar Nobelovih nagrada Asle Sveen.

A hoće li dobitnik biti ‘zec’ ili netko od spomenutih kandidata, znat će se u petak u 11 sati kada će laureata proglasiti Nobelov odbor u Oslu.

Američki predsjednik Barack Obama u srijedu je pozdravio “povijesni dan” kada su uklonjene sve prepreke za stupanje na snagu sporazuma o klimatskim promjenama. Pariški sporazum o klimatskim promjenama će stupiti na snagu za 30 dana, nakon što je prijeđen prag od 55 zemalja koje su ratificirale tekst, a koje predstavljaju 55 posto emisija plina s učinkom staklenika.

Dosad su 72 zemlje, koje predstavljaju 56,7 posto emisija, ratificirale pariški sporazum, koji će stupiti na snagu za 30 dana, objavila je nova glavna tajnica Konvencije o klimi Patricia Espinosa. Obama je stoga srijedu nazvao “povijesnim danom u borbi da sačuvamo našu planetu za buduće naraštaje”. “Ako ispunimo obveze koje sadrži pariški sporazum, povijest bi to mogla prosuditi kao točku preokreta za našu planetu”, izjavio je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući.

Sporazum traži od svih zemalja da osmisle planove koji će omogućiti da se povećanje temperature obuzda na ispod dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ministri okoliša zemalja članica EU-a prošlog su tjedna usuglasili da EU kolektivno ratificira Pariški sporazum, umjesto da ga ratificira svaka zemlja članica ponaosob.

You may also like

0 comments