Evo tko sve ima pravo na odgodu plaćanja poreza

Priopćenje
Poduzetnici koji imaju pad prihoda/primitaka ili učine vjerojatnim da će im prihodi pasti najmanje 20 posto na godišnjoj razini moći će zatražiti odgodu plaćanja porezne obveze na tri mjeseca, evenutalno još tri, kao i obročnu otplatu te obveze, predviđaju dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.

Sabor je prošli tjedan donio paket mjera za pomoć gospodarstvu i građanima zbog epidemije koronavirusa, među njima i set poreznih zakona kojima su regulirane mjere odgode plaćanja određenih poreza ili njihovu obročnu otplatu, a za to vrijeme se neće obračunavati kamata i neće teći zastara. Tako je dopunama Općeg poreznog zakona regulirano da će ministar financija pravilnikom propisati odgodu plaćanja određenih javnih davanja i njihova obročna otplata, a okvir za to je odredba o plaćanju poreza u “posebnim okolnostima”.

Taj je pravilnik u ponedjeljak objavljen u Narodnim novinama (broj 35/2020) i stupit će na snagu u utorak, 24. ožujka, a njime se određuje što se smatra dospjelom poreznom obvezom, tko se smatra podnositeljem zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza, pokazatelje nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza, način podnošenja zahtjeva, mjere plaćanja poreza i sl. Sukladno dopunama pravilnika, odgoda odnosno obročna otplata moći se se zatražiti za obveze poreza i drugih javnih davanja, izuzev carina i trošarina.

Prema tome, odgoda će se moći tražiti za porezne obveze kao npr. PDV, porez na dohodak i dobit, te druga javna davanja (kao npr. doprinosi, pristojbne, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sl.), bez obračuna kamata. Odgoda će se odobriti na rok od tri mjeseca, a, ako posebne okolnosti potraju duže, može se produžiti za još tri mjeseca. Dospjelom će se, kako je regulirano, smatrati svaka porezna obveza koja dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu nedavnih dopuna Općeg poreznog zakona.

Tijekom vikenda smo pripremali papire, zahtjev smo poslali u ponedjeljak ujutro putem online sustava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a već nakon dva sata dobili smo potvrdu da nam je zahtjev odobren.

Sasvim sigurno ćemo koristiti i sve druge najavljene mjere Vlade za pomoć gospodarstvu, jer bi u suprotnom morali otpuštati radnike, a ako kriza potraje, morali bi ugasiti tvrtku, rekao nam je Ljuboja Kolar, vlasnik tvrtke FI.-MA iz Nove Gradiške, koja se bavi proizvodnjom građevne stolarije i elemenata.

Prema podacima Finina Info.Biz portala, tvrtka je u 2019. zapošljavala 48 radnika, ali nam je Kolar rekao kako je trenutno 100 zaposlenih te da uz ovu i druge Vladine mjere možda neće morati i nikoga otpustiti, ali da će u slučaju produljenja krize svi morati biti na minimalcu. A radi se o Vladinoj mjeri za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) narušena gospodarska aktivnost, u sklopu koje tvrtke mogu dobiti do 3250 kuna po radniku kojemu prijeti otkaz. Tu mjeru operativno provode Ministarstvo rada i Zavod za zapošljavanje, a prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva, od petka (20.ožujka) do ponedjeljka (23.ožujka) u 15.00 sati, broj posjeta na web-portalu “Mjere za ORM” iznosio je 47.400, s tim da je broj jedinstvenih posjetitelja web stranica bio 32.600, a broj registriranih korisnika 7060.

Do 15 sati u ponedjeljak 2680 tvrtki, pretežno malih i srednjih, predalo je zahtjev, a broj radnika za koje se traži potpora iznosi 15.660 (u ove podatke nisu ušle tvrtke koje su zahtjev poslale putem maila ili osobnim dolaskom, već samo one koje su prijavu poslale putem online sustava HZZ-a). U Ministarstvu rada su istaknuli kako su spremni isplatiti pomoć za 400 tisuća radnika u iduća tri plus tri mjeseca, a to znači neto 3,9 milijardi kuna ukupno.

“Ovo je gora situacija od one iz 2009. Ovo je atomski rat! Tržište se zamrznulo i nalazimo se u apsurdnim situacijama, a jedna od apsurdnijih je ta da smo već plaćenu robu ukrcali u kamione, a onda nam je vlasnik tvrtke iz Italije kazao da mu ne dostavljamo robu, jer je nitko ne može preuzeti, privremeno je zatvorio tvrtku zbog situacije u toj državi s koronavirusom. Ta nam je roba plaćena, iako je nismo isporučili, ali nam se, s druge strane, otkazuju narudžbe i dostave. A kada realiziramo ugovor i dostavimo robu, onda moramo tvrtki, primjerice jednoj u Belgiji, točno u minutu kazati kada ćemo dostaviti robu, kako bi oni ljudi koji istovaruju robu mogli izaći iz karantene i preuzeti robu u kompaniji. Nemamo problema u prolasku kamiona preko granica, ide se u konvojima u pratnji policije, ali to više nije bitno, jer nema spajanja ponude i potražnje, nema tržišta, ne može se ostvariti fizički kontakt između proizvođača, prodavatelja i kupca, ne može se dostaviti roba kupcu”, govori nam u priličnom očaju Kolar, koji jako hvali Vladine mjere za pomoć poduzetnicima.

“Mi smo kao mala tvrtka već navikli sudjelovati na natječajima za fondove EU i nama je lakše nego velikim tvrtkama preko vikenda ispuniti sve administrativne zahtjeve kako bi aplicirali za ovu mjeru, ali mislim da će se idućih dana i velike kompanije javljati za ovu mjeru, pogotovo izvoznici. Mi izvozimo 90 posto proizvodnje, i sada stvaramo zalihe za kasnije, jer jednostavno ne možemo dostaviti robu koju proizvedemo ili nam se otkazuju narudžbe zbog pada potražnje. Mi inače radimo s jako velikim europskim tvrtkama i one nam govore kako mogu izdržati još šest mjeseci, ali ako se kriza nastavi i na ljeto ili na jesen, to će biti apsolutna katastrofa, sve će stati”, u jednom dahu nam govori Kolar. Dodaje da će njegova kompanija, koja je prema podacima Fine u 2018. imala promet od 28 milijuna kuna i dobit od četiri milijuna kuna i koja pozitivno posluje već godinama, koristiti i mjere odgađanja plaćanja poreza i doprinosa prema državi te poreza na dobit.

I s bankama pregovaraju o moratoriju na kreditne rate i ako uspiju dogovoriti sve te mjere, onda možda neće morati nikoga otpuštati, ali sve ovisi o tome koliko će kriza trajati, ali i koliko će trajati Vladine mjere. “Naravno da bi nam bilo još bolje ako bi Vlada otpisala dio poreznih obveza, doprinosa, ali nisam siguran koliko je država financijski kapacitirana za to. Možda će država imati manevarskog prostora za to ako smanji plaće zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i provede uštede na drugim stavkama, a mislim da bi se državni i javni sektor trebali ovaj put solidarizirati s privatnim sektorom. Ne mogu naši ljudi ići na minimalac ili dobiti otkaz, i to na masovnoj razini, a da se u javnom sektoru ništa ne događa. Ako će država izgubiti dio prihoda zbog krize u privatnom sektoru, nastalom zbog više sile, tada se rashodi moraju rezati i smanjenjem plaća u državi, kako bi se barem dijelom kompenzirao manjak prihoda”, tvrdi Kolar, prenosi Jutarnji list.

Kako su dopune Općeg poreznog zakona stupile na snagu 20. ožujka, tako je prvo razdoblje za koje će odgoda moći biti odobrena od 20.ožujka do 20. lipnja, a bude li i produljenja tog roka za još tri mjeseca do 20. rujna ove godine. mIznimka od toga je dospjela porezna obveza poreza na dodanu vrijednost (PDV), kod kojega će se odgoda moći zatražiti za obvezu koja dospijeva u roku tri mjeseca, a počevši od obveze koja dospijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu zakonske odredbe (što znači počevši od obveza koje dospjevaju u travnju).

Zahtjeve za odgodu moći će podnosti poduzetnici koji učine vjerojatnim da nisu u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, a koji na dan podnošenja zahtjeva nemaju dospjelog neplaćenog poreznog duga.

Iznimno, predviđa pravilnik, podnositelj zahtjeva za dospjelu poreznu obvezu PDV-a može biti poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna (bez PDV-a) te koji poreznu osnovicu utvrđuje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.

Nemogućnost plaćanja – pad prihoda za najmanje 20 posto na godišnjoj razini Prema dopuni Pravilnika, smatrat će se da poduzetnik nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze – “ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine”.

Uz ispunjenje tih pokazatelja, spomenuti obveznici PDV-a trebaju dokazati da dospjela obveza PDV-a proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i/ili druge pokazatelje koji mu utječu na likvidnost. Poduzetnici će za odgodu morati podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta, a takvima će se smatrati i zahtjevi podneseni elektroničkim putem odnosno putem sustava ePorezna.

O zahtjevima će porezno tijelo odlučivati u jednostavnom i žurnom postupku. Dopune pravilnika reguliraju i obročnu otplatu odgođenih poreznih obveza, a koja će se moći omogućiti najduže na dvije godine (24 mjeseca). Pisani i obrazloženi zahtjev za obročnu otplatu odgođene dospjele porezne obveze moći će se podnijeti u roku od pet dana od dana dospijeća obveze koja se ne može platiti.

U zahtjevu za obročnu otplatu poduzetnici će morati navesti na koje se odgođene obveze on odnosi, pri čemu može odabrati jednu od dvije mogućnosti – obročna otplata samo za dospjelu odgođenu obvezu ili obročna otplata za sve odgođene porezne obveze, dospjele i nedospjele u trenutku podnošenja zahtjeva.

You may also like

0 comments