Evo što treba znati o političkoj krizi u Boliviji

Analiza
Nakon podnošenja ostavke zbog optužbi o lažiranju izbornih rezultata, donedavni predsjednik Evo Morales je napustio Boliviju i dobio azil u Meksiku.

O političkoj situaciji u toj zemlji nekoliko najvažnijih činjenica. Protesti protiv vlade svoj korijen imaju u nemirima koji su uslijedili nakon neuspjelog referenduma o produženju mogućeg mandata predsjednika zemlje. Morales je na toj funkciji od 2006. godine. Mada je po Ustavu predsjedniku dozvoljeno da se samo dva puta zaredom kandidira, uz pomoć Ustavnog suda Morales je to uspio i treći put 2014. Već tada je ta odluka izazvala proteste. Oni su ponovo buknuli kada je Morales ove godine odlučio da se po četvrti puta kandidira, mada za to nije imao valjanu pravnu osnovu.

Izbori su ipak održani 20. listopada, ali usred procesa prebrojavanja glasova izborna komisija je prestala s objavljivanjem rezultata. To je izazvalo sumnju u pravovaljanost rezultata i dovelo do novih protesta. Situacija je eskalirala kada je izborna komisija objavila da je Morales pobjednik i to sa deset posto prednosti pred opozicijskim kandidatom Carlosom Mesom, što znači da otpada drugi krug glasanja. To je dovelo do eskalacije protesta, deseci tisuća demonstranata su izašli na ulice. U toku sukoba policija je ubila najmanje troje ljudi, a stotine su ozlijeđene. Na kraju se protiv Moralesa okrenula i bolivijska vojska, što je Moralesa prisililo da najprije podnese ostavku na položaj predsjednika, a potom i da napusti zemlju. U međuvremeno je meksička vlada objavila da mu je dodijeljen politički azil.

U središtu krize se nalazi Evo Morales. On je 2006. bio izabran za prvog bolivijskog predsjednika indogenog porijekla i službeno je bio na toj poziciji sve do 10. listopada ove godine. Važno obilježje njegove lijeve politike je bila preraspodjela prihoda iz eksploatacije prirodnih resursa, prije svega srebra, cinka, nafte i prirodnog plina, u korist najsiromašnijeg – pretežno indogenog – dijela stanovništva. Prije Moralesova dolaska na vlast Bolivija je bila najsiromašnija zemlja Latinske Amerike, dvije trećine stanovništva su živjele u siromaštvu, a čak oko 40 posto u ekstremnom siromaštvu. Danas je životni standard u Boliviji usporediv sa standardom mnogih drugih zemalja u regiji.

Vođa opozicije Carlos Mesa je bio predsjednik Bolivije od 2002. do 2005. U političkom spektru njega se ubraja u desni centar. On je Moralesa i Izbornu komisiju optužio da su lažirali rezultate izbora. Mesa je Moralesa pozvao da, ako u sebi ima bilo kakvog patriotizma, podnese ostavku na funkciju te da se više ne kandidira za predsjednika.

Kratko nakon što je Organizacija američkih država (OAS) objavila izvještaj u kojem je riječ o “grubim manipulacijama” u kompjutorskim sustavima koji su korišteni tijekom izbora, Morales je najavio nove izbore te reformu Izborne komisije. No to je već bilo prekasno. Samo nekoliko sati nakon toga je vojni i policijski vrh zatražio Moralesovu ostavku, kako bi se okončali žestoki protesti građana na ulicama. Na to je Morales najavio povlačenje s funkcije. Neki promatrači smatraju da se tu u stvari radilo o vojnom udaru. Nešto kasnije je objavljeno da je Morales u jednom avionu meksičke vojske napustio zemlju, a u međuvremeno je i službeno potvrđeno da mu je u Meksiku odobren politički azil.

Na Zapadu su vijesti o povlačenju Moralesa izazvale pretežno pozitivne reakcije. Tu se smatra kako je to potrebno za održavanje slobodnih i fer izbora. Povjerenica EU-a za vanjsku politiku je izjavila da ona pozdravlja odluku o održavanju novih izbora, a i američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je izjavio da u vezi s time postoji “puna podrška Bijele kuće”. Po njegovim riječima “narod Bolivije zaslužuje slobodne i fer izbore”. Rusija s druge strane smatra da su nemiri i protesti u stvari bili dio nastojanja da se Moralesa ukloni te je opozicijske proteste označila kao nasilnu kampanju protiv čitave zemlje, stoji u analizi.

Bolivijska privremena vlada i zastupnici stranke bivšeg predsjednika Eva Moralesa, koji je u egzilu u Meksiku, postigli su sporazum kasno u četvrtak o održavanju novih izbora, što bi moglo pomoći u rješavanju političke krize u toj južnoameričkoj zemlji.

You may also like

0 comments