Istraživanje UBS-a
Inflacija najviše brine menadžere središnjih banaka koji upravljaju financijskom imovinom, a strahuju i od neuspjeha u suzbijanju covida-19 i naglog rasta javnog duga, pokazalo je u srijedu istraživanje švicarske banke UBS.
Nešto više od polovine ispitanika, njih 57 posto, smatra inflaciju i nekontrolirani rast prinosa na dugoročne državne obveznice najvećom prijetnjom za svjetsko gospodarstvo u ovoj godini, utvrdio je UBS u godišnjoj anketi menadžera rezervi u središnjim bankama.
Polovica vjeruje da će virus biti suzbijen tek nakon 2022.
Njih 79 posto strahuje od neuspjeha u borbi protiv pandemije, a 71 posto zabrinjava javni dug.
Polovina njih procjenjuje da će virus biti suzbijen tek nakon 2022. godine. U anketi su sudjelovali menadžeri gotovo 30 središnjih banaka, a provedena je u travnju i lipnju.
Uočen pomak prema pojačanoj zaštiti imovine od inflacije
Među rizicima povezanim s ulaganjima deviznih rezervi glavni su izvor zabrinutosti, koji navodi 86 posto ispitanika, i dalje niži i negativni prinosi u kategoriji imovine s fiksnim prinosima.
Više od dvije trećine anketiranih procjenjuje da će Američka središnja banka podići ključne kamatne stope 2023. godine, a njih 30 posto predviđa da bi to mogla napraviti već 2022.
Europska središnja banka (ECB) trebala bi, po njihovim procjenama, krenuti nešto kasnije – samo trećina ispitanika predviđa da će ECB podići ključne kamatne stope 2023. godine, 41 posto očekuje povećanje u 2024., a njih 26 posto još kasnije.
Upitani koliko bi daleko vodeće središnje banke mogle ići kako bi u slučaju potrebe poduprle tržišta i gospodarstvo, njih 58 posto smatra da bi američki Fed mogao odlučiti kontrolirati krivulju prinosa.
Istraživanje je pokazalo i kontinuirani trend diversifikacije rezervi u svim kategorijama imovine. Dionice su prihvatljiva imovina za više od 40 posto središnjih banaka, a obveznice gospodarstava u nastajanju za njih 54 posto.
Uočen je, pak, pomak prema pojačanoj zaštiti imovine od inflacije.
Gotovo 40 posto ispitanika očekuje i da će središnje banke u sljedeće tri godine uvesti digitalne valute, pokazalo je istraživanje UBS-a.
Ubrzani rast cijena u SAD-u mogao bi potaknuti središnju banku da podigne kamatne stope prije no što se očekivalo, a rezultat bi mogli biti stroži uvjeti financiranja u cijelom svijetu, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Izgledi za svjetsko gospodarstvo i dalje su neizvjesni, naglasio je MMF, ukazujući na nepoznanice koje su otvorili pandemija i cjepljenje protiv covida 19 i na mogućnost da se jačanje inflacije pokaže “tvrdokornijim” no što se trenutno očekuje.
“Iako bi nastavljena proračunska potpora u određenim razvijenim gospodarstvima, uključujući SAD, koristila rastu u većem broju zemalja, mogla bi i dodatno pojačati inflatorne pritiske”, upozorava MMF.
Budu li cijene u SAD-u rasle kroz dulje vremensko razdoblje, središnja banka možda će morati postrožiti monetarnu politiku prije no što se očekivalo, što bi pak moglo posebno teško pogoditi gospodarstva u nastajanju i ona u razvoju i povećati razlike u izgledima za oporavak.
Podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo bi pak dovesti do naglog zaoštravanja uvjeta financiranja u svijetu i značajnog odljeva kapitala iz gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, napisala je u srijedu Kristalina Georgieva u blogu, uz bilješku o stanju u skupini G20.
Ostale zemlje suočavaju se pak s rastom cijena sirovina i hrane, koje su trenutno na najvišoj razini od 2014., a to za milijune ljudi znači opasnost otežanog pristupa hrani, ističe MMF u izvješću.
Očekivanja na tržištu upućuju na zaključak da će cijene sirovina tek umjereno rasti u sljedećih nekoliko godina, ali inflacija se kreće različito u skupini razvijenih gospodarstava, snažnije ubrzavajući u Britaniji, SAD-u i eurozoni i zadržavajući se na nižoj razini u ostalim zemljama.
MMF je pozvao zemlje da nastave s poticajnom monetarnom politikom i da istodobno pomno prate inflaciju i rizike po financijsku stabilnost.
U zemljama u kojima oporavak ubrzava, poput SAD-a, ključno je izbjeći pretjerane reakcije na privremeno jačanje inflacije, naglasila je Georgieva.
Ujedno je ponovo pozvala zemlje u skupini G20 da hitno poduzmu mjere kako bi se ubrzalo procjepljivanje rizičnih skupina građana protiv covida 19, upozorivši na opasnost “oporavka u dvije brzine” i zaostajanja velikog broja zemalja za SAD-om, Kinom i eurozonom.
Hitne mjere mogle bi samo u idućih šest mjeseci spasiti više od pola milijuna ljudskih života, naglasila je čelnica MMF-a.
MMF surađuje sa Svjetskom bankom i drugim institucijama na ubrzanoj realizaciji 50 milijardi dolara vrijednog plana obuzdavanja pandemije, podsjetila je, ističući da bi to moglo rezultirati ubrzanjem gospodarske aktivnosti koje bi se mjerilo u tisućama milijardi dolara.