Analiza InterCapitala
Američki dolar doživio je značajan pad početkom 2025., izgubivši oko 7,5% vrijednosti u odnosu na prosjek valuta G10, čime su izbrisani dobici iz 2024. Euro, jen i švicarski franak ojačali su unatoč rastućim prinosima američkih obveznica, koji su tradicionalno podržavali dolar. Ovo razdvajanje prinosa i valute ukazuje na dublje sumnje investitora u stabilnost američkih financijskih instrumenata.
Povjerenje u američke obveznice kao sigurno utočište slabi zbog prekomjernog zaduživanja i političke nesigurnosti, čineći ih sličnima imovini tržišta u nastajanju. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegli su 4,6%, a na 30-godišnje približavaju se 5%, odražavajući premiju za rizik, a ne optimizam. Slabiji dolar uz više prinose, rijedak fenomen viđen 1985. i 2009., signalizira strukturne promjene na financijskim tržištima.
SAD se suočava s „dvostrukim deficitom“ – velikim fiskalnim i tekućim deficitom – što povećava ovisnost o stranom zaduživanju po višim cijenama. Protekcionistička politika, uključujući široke carine i trgovinske napetosti, unosi nepredvidivost, tjerajući kapital prema sigurnijim opcijama poput zlata. Čak i Wall Street, uključujući JPMorgan, upozorava na rizike političke disfunkcije i protekcionizma.
Obnova povjerenja zahtijevat će smanjenje deficita, jačanje neovisnosti Federalnih rezervi i stabilizaciju trgovinskih odnosa. Bez ovih koraka, dolar bi mogao nastaviti slabljenje, a status američkih obveznica kao sigurnog utočišta mogao bi biti ugrožen. Iako SAD nije tržište u razvoju, način na koji investitori procjenjuju rizik pokazuje zabrinjavajuće sličnosti s takvim gospodarstvima.