Evo što danski think thank predlaže za Zapadni Balkan

Analiza
S obzirom na trenutni rad Europske komisije na post-pandemijskim paketima oporavka, think tank Agora Energiewende pripremio je kratak rad koji sažima mjere za regiju WB-6 (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija), za koje vjeruje da bi trebale biti uključene u europski program rasta i ulaganja.

U borbi protiv krize izazvane pandemijom koronavirusa, zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) u velikoj su mjeri zaustavile svoje društveno-ekonomske aktivnosti. Zemlje slabijeg zdravstvenog sustava provele su i neke od najstrožih mjera socijalne distance, što sada ima ogroman utjecaj na njihova krhka gospodarstva. EU je brzo intervenirala kako bi ih podržala sredstvima i medicinskom opremom, osobnom zaštitnom opremom, ventilatorima, priborom za testiranje i maskama. Taj paket neposredne podrške, koji iznosi do 38 milijuna eura, proizlazi iz instrumenta pretpristupne pomoći IPA.

Pritom će Srbija, kao najveća i najugroženija zemlja u regiji, dobiti do 15 milijuna eura. Ova podrška zapravo je dio većeg paketa financijskih potpora za zemlje zapadnog Balkana od 3,3 milijarde eura, koji je dostupan iz trenutnog proračuna EU-a i Europske investicijske banke (EIB). Uskoro će Europska komisija predložiti ekonomski i investicijski plan za regiju od 14,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Sve ovo pokazuje da su za oporavak od krize zaista potrebni snažni ekonomski i investicijski poticaji. No, zemljama Zapadnog Balkana treba više od paketa pomoći. Njihov program rasta i ulaganja mora se usredotočiti na glavne izazove politike 21. stoljeća koji su postojali i prije ove krize. Drugim riječima, za put do budućeg otpornog gospodarstava, paketi za pomoć zapadnom Balkanu moraju podržavati modernizaciju energetskih sustava, minimizirati zagađenje i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Naime, jedan od glavnih izazova zapravo je veliko onečišćenje u Europi. Osam europskih zemalja, od kojih je pet na Zapadnom Balkanu, premašuje preporučenu razinu izloženosti koncentracijama PM2.5. Zagađenje zraka doprinosi s četiri do 19 posto u ukupnoj stopi prerane smrtnosti i smanjuje očekivani životni vijek za 0,4 do 1,3 godine. Jedan od najvećih zagađivača je sektor ugljena, a trenutačno u regiji djeluje oko 9 GW elektrana na lignit, s time da je 6 GW kapaciteta u različitim fazama planiranja izgradnje u BiH, Kosovu i Srbiji. Stoga su potrebne snažnije akcije EU-a u zalaganju za smanjenje zagađenja, postupno ukidanje postrojenja s ugljenom i, što je najvažnije, pomoć tim zemljama u postizanju čiste i sigurne energetske tranzicije.

Glavna ekonomska strategija za buduću Europu je Green New Deal, koji bi također trebao postati ekonomski put za spas iz krize izazvane koronavirusom. Izuzeti države Zapadnog Balkana iz njega bilo bi pogrešno i dobro je da europski policymakeri to ni ne namjeravaju. Kao što je naglašeno, regija je i prije pandemije trebala potporu u provođenju reformami i dekarbonizacije svog gospodarstva. To istodobno znači da bi EU trebao dati prednost ciljevima prijelaza na čiste energije u paketima za oporavak, kako bi se izbjegao rizik guranja regije dalje od zajedničke europske budućnosti. To bi se ujedno negativno odrazilo na EU ciljeve dekarbonizacije, prenosi portal OIE.

U tom bi svjetlu, Europska komisija bi trebala uključiti nekoliko mjera koje preporučuje think tank Agora Energiewende i Tajništvo energetske zajednice, a koje bi trebale privući zelene javne i privatne investicije. Predlažu da se razvije europski post-korona paket za oporavak temeljen na sljedećih pet elemenata:

1. Smanjenje štetnih emisija. S koronavirusom je došla i spoznaja o jakom zagađenju okoliša, odnosno spoznaja kako bi svijet izgledao da više brinemo o okoliši i da je manje štetnih emisija. Ekonomski oporavak stoga bi trebao ubrzati proces napuštanja ugljena.

2. Povećanje energetske učinkovitosti. Kako se kriza nastavlja, pogoršat će se ernergetsko siromaštvo, no to bi se moglo ublažiti programima za povećanje energetske učinkovitosti kućanstava.

3. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Kako bi se iskoristile ekonomska sigurnost, kao i sigurnost opskrbe te zdravstvene koristi obnovljivih izvora, Komisija bi trebala uspostaviti snažne instrumente financijskih jamstava koji bi značajno umanjili rizik investitora. Dodana vrijednost za lokalnu zajednicu i stvaranje novih radnih mjesta ostvarit će se iz jasnog i snažnih okvira za planiranje, razvoj i povezivanje na mrežu obnovljivih izvora energije. Troškovno učinkovitih solarni sustavi mogu pružiti prijeko potrebnu podršku borbenim malim i srednjim tvrtkama.

4. Omogućavanje pravednog prijelaza. To će se omogućiti postupnim ukidanjem ugljena, na društveno prihvatljiv način čime se mogu može umanjiti glavni rizici (radnici koji gube posao bez sigurnosne mreže, npr.).

5. Poboljšanje obrazovanja i inovacija. Fondovi namijenjeni stvaranju otpornih društava, koji omogućavaju brzu primjenu novih tehnologija i iskorištavanju potencijala za inovacije, trebali bi voditi reformnu politiku energetske tranzicije.

You may also like

0 comments