[vc_row][vc_column width=”1/3″]Bolivija u ponedjeljak odaje počast Ernestu “Che” Guevari, ubijenom prije 50 godina u Boliviji.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Predsjednik Bolivije Evo Morales, jedan od posljednjih predstavnika latinoameričke ljevice na vlasti, namjerava iskoristiti tu priliku za pokretanje protuimperijalističke borbe.[/vc_column][/vc_row]
“Uvjereni smo da će borba trajati sve dok postoji kapitalističko carstvo”, u nedjelju je izjavio Morales u majici s likom Che Guevare. Morales je ovog tjedan optužio CIA-u da je tijekom 11 mjeseci u Boliviji “progonila, mučila i ubila Che Guevaru”.
U toj zemlji su proslave u počast Che Guevari počele u četvrtak kulturnim, političkim i gastronomskim programima u Vallegradneu, na jugoistoku zemlje gdje su pronađeni njegovi ostaci.
Tih nekoliko dana okupilo se samo nekoliko stotina aktivista iako su vlasti očekivale njih 10.000. U nedjelju je Kuba kritizirala američki imperijalizam tijekom odavanja počasti legendarnoj figuri svoje revolucije, pred mnoštvom od oko 70.000 okupljenih u Santa Clari.
Predsjednik Raul Castro je prepustio govor svom vjerojatnom nasljedniku i drugom čovjeku režima Miguelu Diaz-Canelu. Ernesta Guevaru je u dobi od 39 godina ubio bolivijski vojnik 9. listopada 1967., ali na Kubi se dan “junačkog borca” slavi svakog 8. listopada na dan njegovog uhićenja.
“Che je bio revolucionar, a revolucionar je čovjek pun ljubavi koji želi izgraditi novo društvo”, istaknuo je u Boliviji suborac Ernesta Guevare, Harry Villegas Tamayo nadimka Pombo.
Vallegrade, malo mjesto 240 km udaljeno od Santa Cruza, nastoji razviti turizam usmjeren na muzej i mauzolej posvećenim tom revolucionaru, čiji ostaci počivaju na Kubi.
Cheovo tijelo bačeno u jamu u Boliviji otkriveno je i identificirano 1997. i zatim je uz veliku pompu vraćeno na otok. Njegovi ostaci su smješteni u podzemnom mauzoleju iznad kojeg se uzdiže brončani kip u gradu Santa Clari. Ernest “Che” Guevara je rođen 14. lipnja 1928.u Rosariu, u Argentini, u građanskoj obitelji.
Svoj je revolucionarni poziv otkrio tijekom dvaju dugih putovanja Latinskom Amerikom. Tada je postao svjestan krajnje neimaštine, nepravde i izrabljivanja koji su bili dominantni u regiji.
Nakon neuspjela pokušaja da organizira otpor vojnom udaru kojim je s američkom podrškom srušena vlada Jacoba Arbenza u Gvatemali 1954., mladi Guevara otputovao je u Meksiko.
Ondje je upoznao Fidela Castra koji ga je uvjerio da se pridruži skupini protjeranih Kubanaca koji pripremaju invaziju na Kubu i revoluciju protiv diktature Fulgencija Batiste.
Već poznat po nadimku Che i unaprijeđen u zapovjednika zahvaljujući izvrsnom taktičkom snalaženju u gerilskom ratovanju, Guevara vodi odlučnu bitku kubanske revolucije kod Santa Clare koja je zapečatila sudbinu Batistina režima u prosincu 1958.
Nakon diktatorova bijega i pobjede revolucionara 1. siječnja 1959., Che je imenovan predsjednikom kubanske nacionalne banke, a kasnije i ministrom industrije.
Njegova česta putovanja u inozemstvo u svojstvu ambasadora revolucije često su ga vodila u Moskvu i druge socijalističke gradove, gdje je progresivno gubio prvotni entuzijazam za Sovjetski Savez. Kritizirao je golemu sovjetsku birokraciju i oklijevanje SSSR-a da podrži revolucionarne pokrete u zemljama Trećeg svijeta.
Tada se pojavljuju i glasine o sukobu s Castrom, a pošto Che nestaje iz javnog života, sve su češća nagađanja da ga je vođa revolucije dao pogubiti. Kasnije se saznalo da je Guevara otišao u Kongo kako bi podržao tamošnje gerilce u borbi protiv prozapadnih plaćenika.
Frustriran korupcijom i slabim borbenih duhom kongoanskih revolucionarnih čelnika, Che se vraća na Kubu u ožujku 1966. godine. Nekoliko mjeseci kasnije već je bio u Boliviji.
Nije, međutim, znao da bolvijski vojnici, inače slabo opremljeni i obučeni, imaju obilatu pomoć CIA-e i američkih protugerilskih stručnjaka. Ranjen je u borbi s bolivijskim vojnicima na planinskom jugoistoku zemlje i uhvaćen živ.
Che Guevara je pogubljen u selu La Higuera 9. listopada 1967., dan nakon uhićenja.
