[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na izvršnoj i zakonodavnoj razini proteklih se mjeseci nije dogodilo ništa što bi u proračunu 2019. odrazilo neki strukturni rez, pa nema mjesta ni čuđenju što je i proračun za 2019. opet nemalo povećan.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Povećanje proračuna središnje države za oko 8,5 milijardi kuna ili 6,5 posto mnogi promatrači ipak drže malo prevelikim. Dogodine, doduše, to ne bi trebalo ugroziti silaznu putanju javnog duga, a planirani deficit i uz treću rundu poreznog rasterećenja ostaje mali. To što se veći dio rasta proračuna može pripisati većem povlačenju sredstava iz fondova EU kritičarima uglavnom nije dovoljno opravdanje. No, sa sjednice Vlade u petak najviše je zazvonio “božićni poklon” ukrcan u paket poreznih zakona u zadnji čas.[/vc_column][/vc_row]
Neoporezivi dio nagrada zaposlenima, poput božićnica, regresa, jubilarki i ostalih naknada već s 1. prosincem povećava se s 2500 na čak 7500 kuna. Kako tek manji dio zaposlenih ima veće neto plaće (medijan je oko 5200), time se de facto omogućuje isplata 13. plaće. Glasnost Hrvatske udruge poslodavaca u razgovorima s Vladom u tom se dijelu očito isplatila. Vlada je usto popustila i zahtjevima da se najniža stopa PDV-a od 5% od 2019. primjenjuje i za bezreceptne lijekove, uz očekivani efekt od oko 100 mil. kuna.
Te su ‘ad hoc’ novine pozdravljene i od poslodavaca, iako u HUP-u ističu kako nas očekivani rast BDP-a (2,9%), kao ni razmjeri novog fiskalnog rasterećenja “neće pogurati među konkurentnija gospodarstva”. U kojoj mjeri će pak već ove godine iskoristiti za stimulativn(ij)e božićnice ili 13. plaću u cilju zadržavanja (konkurentne) radne snage, ostaje vidjeti. Iz nekih su kompanija poručili kako će to iskoristiti već ove godine, neke će ugraditi tek u svoje budžete za 2019., a kod dijela ih je to i pitanje (ne)priuštivosti.
No, dio poreznih stručnjaka u tome već razaznaje potencijalne rupe te smatra da je taj ustupak čak smislenije bilo usmjeriti na povećanje osobnog odbitka kod oporezivanja dohodaka. Možda ne baš s 3800 na 5000 kuna, koliko se zagovaralo u javnoj raspravi, ali na 4000 se moglo, kažu.
Onako kako je definirano povećanje neoporezivih isplata zaposlenima, dodaju, možemo očekivati da poduzetnici zbog kojih je Vlada išla na povećanje minimalnog koeficijenta za doprinose u tome prepoznaju novi kanal za manipulacije. A sve to u uvjetima izostanka reforme sustava zdravstva, zbog čega se povećavaju zdravstveni doprinosi. Kako bilo, s tim dodacima poreznom paketu rasterećenje 2019. moglo bi se popeti i na 3 mlrd. kuna.
Uz još prisutan vjetar u leđa ekonomskog okruženja i pozitivnu razliku u relacijama s EU (iz fondova EU planira se povući 17,5 mlrd. ili upola više nego 2018.), to ne mora bitnije narušiti proračunsku sliku 2019. No, uz jasne naznake manje povoljnog okruženja i još neizvjesne ishode vezane npr. uz ostatak jamstava Uljaniku, arbitražni spor s Molom, ali i tužbe sindikata, razloga za oprez itekako ima.
