Tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti nam mnogo govore o vrijednostima. Saznajmo konačno pravu istinu tko stvara najbolje prilike svakoj osobi. Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti po europskim regijama. Pritom se gledaju statističke regije (tzv. NUTS II). Uz države članice Europske unije, gledaju se i Norveška i Island, članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). EU i EFTA zajedno čine Europski gospodarski prostor (EEA) na kojem vrijede EU pravila o 4 tržišne slobode. Podaci se odnose i na Švicarsku koja je bilateralnim ugovorima tržišno integrirana sa Europskim gospodarskim prostorom.
Piše: Danijel Hinšt/Centar za javne politike i ekonomske analize
Analizirajući detaljne Eurostat podatke možemo zaključiti da postoje tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti (2-5%):
- Njemački pojas – zapadna Austrija, južna, zapadna i sjeverna Njemačka, njemački kantoni Švicarske, talijanski Bolzano i Južni Tirol, bivši njemački Sudetenland (danas Češka, Moravska), bivši Pressburg (danas Bratislava). U ovom pojasu u srednjoeuropske zemlje kojima dominira njemački i kontinentalni gospodarski model. Viša reguliranost tržišta usluga se kompenzira kvalitetom, kako bi zadržalo konkurentnost. Tržište rada je djelomično fleksibilizirano kroz plaće i radno vrijeme (slično kao u Nizozemskoj), kad već ne kroz lakoću otpuštanja radnika (za razliku od Danske, UK i Irske).
- Nordijski pojas – Island, sjeverna Norveška i i ostatak Skandinavije. Nordijske zemlje karakterizira visoka razina inovativnosti te ulaganja u istraživanje i razvoj. Tržište usluga vrlo deregulirano. Danska ima model fleksigurnosti na tržištu rada. Švedska je uvela konkurentan obrazovni sustav kroz vaučere i provela je velike privatizacije. Država blagostanja je moguća jer većina njeguje vrijednosti radne etike i odbija živjeti od visokih socijalnih naknada. Kulturom dominiraju luteranske vrijednosti koje se uzimaju kao glavna karika specifičnosti Skandinavaca. U nordijski pojas spadaju Estonija i Latvija zbog kulture i konfesije, političke i gospodarske povezanosti sa nordijskim zemljama.
- Anglo-nizozemski pojas – Južna Engleska, sjeverna Belgija (nizozemski-govoreća Flandrija je mnogo bolja od valonskog juga), južna Nizozemska (ipak mrvicu bolja od sjevera). Engleska njeguje tradiciju otvorenog slobodnotržišnog gospodarstva. Engleska privlači poduzetnike iz cijelog svijeta. Temelj engleske politike je poticanje slobodne trgovine i liberalizacije tržišta usluga. Nizozemska se smatra mostom između kontinentalnog i anglosaksonskog modela. 1990-tih je Nizozemska započela ambicioznu deregulaciju gospodarstva i liberalizaciju tržišta usluga. Potom je fleksibilizirano tržište rada, što je rezultiralo mnoštvom samozapošljavanja i part-time poslova. Nizozemska je sjedište mnogih multinacionalnih kompanija i ima jaku trgovačku tradiciju. Donekle se primjenjuje dualni sustav obrazovanja, a plaće i radno vrijeme se fleksibilno određuju.
Kada već govorimo o tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti, u Hrvatskoj možemo izdvojiti tri regije su dio njemačkog pojasa zbog snažnog njemačko-austrijskog kulturnog utjecaja tijekom prošlosti. To su Međimurje, Varaždinska regija i Istra. Centar za javne politike i ekonomske analize kroz projekt “Poduzetnička inicijativa” donosi usporedbe dobrih javnih politika iz drugih zemalja, regija i gradova – s namjerom da pružimo transfer znanja i potaknemo primjenu u praksi.
Tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti nam služe kao primjeri gdje da tražimo uzore. Jedno od ključnih rješenja je uvođenje dualnog sustava obrazovanja. Kad su ostale mjere u pitanju, znamo da slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu. Upravo o tome ovise prilike za zapošljavanja. Primjerice, ordoliberalizam je njemački model slobodnog tržišta i pokazao je svoje rezultate u poticanju gospodarskog razvoja. Nezaposlenost također može biti u korelaciji s razinom ekonomske slobode. U Hrvatskoj se stopa nezaposlenosti spušta prema 200.000. Vrlo nepravedan sustav vrijednosti je naciju doveo u situaciji odljeva pameti u zemlje gdje radišan čovjek ima više prilike na rad i stvaranje vrijednosti. Zato Hrvatskoj prvo treba moralni sustav vrijednosti koji će izgraditi i funkcionalne institucije tržišnog gospodarstva i praktičnog obrazovnog sustava.
Tuđe modele se ne može kopirati. Ipak, možemo učiti i prenositi elemente javnih politika. Tako ćemo dugoročno stvarati dobre temelje za značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Tako će Hrvatska moći postati dio priče koji se trenutno odnosi na tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti. Možemo se priključiti njemačkom pojasu. Nijemci i Austrijanci su već pokazali interes da prenesu iskustva Hrvatskoj. Ukoliko smo ambiciozniji, možemo stvoriti i novi pojas.
