Evo koja je puna dijagnoza Europske komisije

Europska komisija u petak je, u sklopu izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža, kao glavne izazove za Hrvatsku istaknula visoku razinu zaduženosti, visoku stopu nezaposlenosti, slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.

Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana.  Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.

I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK. Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK. Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.  I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. “Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti”, kaže EK.

Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a. Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama, navodi Komisija.

Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću. Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću. Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća.  Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.

Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj znatan napredak. U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu godinu.  Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu držžavnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.

U drugoj preporuci se tražži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Tražži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu. Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a tražži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.

U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležžnosti racionalizacijom sustava držžavnih agencija. Tražži se jačanje transparentnosti u držžavnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžžera i kriterija kompetentnosti. U petoj preporuci se kažže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružžatelje usluga. Također se tražži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.

Zadnja preporuka kažže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržžao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.
Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak, kod ostalih navodi da je napredak ograničen.

You may also like