Evo koja europska zemlja će najviše stradati aktualnom krizom

Poslovni dnevnik
Visoki udjel turizma u gospodarstvu, mnogo zaposlenih na određeno vrijeme te veliki značaj malih i srednjih tvrtki glavni su čimbenici zbog kojih ekonomski analitičari predviđaju da će španjolsko gospodarstvo najviše stradati u Europi od pandemije koronavirusa.

Španjolska je jedna od pandemijom najpogođenijih europskih država s obzirom da je prema posljednjim podacima zaraženo 148.220 osoba, a 14.792 ih je umrlo. U istraživanju koje je ovoga tjedna objavila talijanska banka UniCredit stoji kako će Španjolska zbog bolesti COVID-19 ekonomski “propatiti” više od ostalih država s obzirom da bi se vrijednost gospodarstva ove godine mogla srušiti za čak 15,5 posto.

K tome, proračunski deficit najvjerojatnije će skočiti na 12,5 posto BDP-a, prenosi Financial Times.

Valja naglasiti kako je UniCredit vrlo pesimističan u svojim prognozama. Međutim, procjene ostalih analitičara kako je ove godine vjerojatniji pad španjolskog BDP-a od 10 posto uz istovjetni manjak u riznici objektivno nagovješćuju pravu ekonomsku katastrofu na Pirinejima.

To će dodatno povećati i zaduženost zemlje. Sa sadašnjih 100 posto BDP-a javni dug mogao bi narasti na 120 posto vrijednosti gospodarstva. Negativni posljedice pandemije već se osjećaju i na tržištu rada koje se posljednjih nekoliko godina primjetno počelo oporavljati od prošle krize, iako je stopa nezaposlenosti u okvirima eurozone i dalje visokih 14 posto.

Posljednji podaci pokazuju da je ukupna radna snaga od 19 milijuna zaposlenih smanjena za više od 800.000 ljudi koji su se prijavili na zavod za zapošljavanje. Istovremeno, vlada subvencionira plaće za 6 milijuna radnika kako bi spriječila golemi udar na tržištu rada.

Polovicu radnika od njih 400 morao je poslati na prinudni dopust i Josep Tres, vlasnik tvrtke za čišćenje sa sjedištem blizu zračne luke u Barceloni. Do prije izbijanja epidemije 30 njegovih zaposlenika bilo je angažirano na čišćenju objekata aerodroma El Prat u kojima se dnevno pripremalo do 10.000 obroka za ukrcaj u zrakoplove. S obzirom da je zračni prijevoz zamro, “samo dvoje radnika čisti kuhinje, tek toliko da ne dođu štakori”, kaže Tres za FT.

Zbog karantene koja u cijeloj zemlji traje već puna tri tjedna taj se poduzetnik sa 40-godišnjim iskustvom pribojava da će nezaposlenost dodatno skočiti. “Preživjeli smo mnogo toga: recesiju 1992., financijsku krizu 2008., ali nikada se nisam toliko bojao”, otkriva Tres.

Sumorne makroekonomske prognoze glavni su razlog zašto Madrid, uz Rim, najglasnije zahtijeva usvajanje europskog plana o “koronaobveznicama”, zajedničkom dugu za koje bi jamčile sve europske članice. Novac prikupljen izdavanjem takvih obveznica iskoristio bi se za ekonomski oporavak Europe od trenutne zdravstvene krize. No, tome se opiru sjeverne članice eurozone.

“Općenita je činjenica da svjedočimo ekonomskoj krizi, iako još ne znamo njezin opseg, a proračunska potrošnja zbog izvanrednih okolnosti znači da će doći do povećanja udjela javnog duga u BDP-u”, kaže Cristina Herrero, predsjednica Neovisnog povjerenstva za fiskalnu odgovornost, svojevrsnog “čuvara” održivosti španjolskih javnih financija.

“Ograničeni fiskalni prostor u odnosu na druge države velikim je dijelom razlog zašto Španjolska želi koronaobveznice”, ističe Herrero. Krajem prošle godine proračunski manjak iznosio je 3 posto BDP-a, odnosno 33 milijarde eura. Za usporedbu, u krizu 2008. godine Španjolska je ušla s proračunskim suficitom od 2 posto, rekordno niskim javnim dugom od 38 posto BDP-a te nezaposlenošću od 8 posto.

Kratki “proračunski pokrivač” rezultirao je i relativno skromnim paketom pomoći gospodarstvu, posebice u odnosu na druge velike ekonomije u Europi.

Socijalistička vlada premijera Pedra Sáncheza do kraja ožujka objavila je mjere pomoći gospodarstvu vrijedne 12 posto BDP-a. Istovremeno, prema usporedbi think-tanka Bruegel, Ujedinjeno Kraljevstvo pomaže gospodarstvu sa 18 posto BDP-a, Francuska sa 23 posto, a Njemačka s gotovo 60 posto.

No, premijer Sánchez prošloga je mjeseca kazao kako se “španjolsko gospodarstvo u ovakvoj krizi ne može dodatno zaduživati”. Osvrnuvši se na europski plan pomoći gospodarstvu, Pedro Sánchez je dodao kako je i prošla ekonomska kriza snažnije pogodila južne članice od sjevernih. Španjolski ekonomisti procjenjuju da je gotovo jednomjesečna karantena već donijela 49 milijardi eura štete gospodarstvu, piše dnevnik El Pais.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nedavno je objavila kako svaki mjesec karantene otkida dva postotna boda od ekonomskog rasta. Međutim, Španjolska je posebno ranjiva, naglašava Cristina Herrero, zbog visokog udjela zaposlenih na određeno vrijeme, uloge uslužnog sektora – uključujući i turizam koji je posebno snažno pogođen – te važnosti malih i srednjih kompanija. Više od četvrtine zaposlenih u Španjolskih ima ugovore na određeno vrijeme, što je najviše u Europskoj uniji.

U kriznim vremenima kompanijama je najlakše smanjiti troškove poslovanja otpuštanjem takvih radnika umjesto smanjivanja plaća ili radnih sati. Prošlotjedni statistički podaci pokazuju da je broj zaposlenih na određeno već pao za 17 posto, nasuprot tek dva posto pada broja zaposlenih na neodređeno vrijeme.

Čak 13 posto zaposlenih radi u turizmu koji doprinosi tamošnjem gospodarstvu sa 12 posto, prema podacima iz 2018. godine. “To je sektor koji će najviše izgubiti. I povući će prema dolje ostale dijelove gospodarstva u manjem ili većem opsegu”, smatra profesorica primjenjene ekonomije Paloma Taltavull na sveučilištu Alicante. Istovremeno, male i srednje kompanije zapošljavaju 72 posto radne snage, znatno iznad europskog prosjeka od 66 posto.

Taj je sektor vrlo izložen posljedicama pandemije, posebice mikrotvrtke koje zapošljavaju do 10 radnika, a zaslužne su za 40 posto otvorenih radnih mjesta u nefinancijskom sektoru. Iz prethodne ekonomske krize Španjolska se počela izvlačiti tek nakon što je saniran bankarski sektor, snižene plaće zaposlenih, a ulaganja kompanija srezana. Velika odricanja dovela su i do pada popularnosti konzervativne vlade Mariana Rajoya, pa Pedro Sánchez vjerojatno smatra da bi ista politička sudbina mogla sada zadesiti i njega.

Međutim, José García-Montalvo, profesor ekonomije na sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, naglašava za dnevnik El Pais kako je ova kriza u suštini bitno drugačija od one prije 12 godina. “Prethodna kriza došla je iz samog financijskog sustava dok je ova kriza ustvari vanjski šok izazvan pandemijom”, kaže Garcia-Montalvo.

Iako su razine duga, deficita i nezaposlenosti danas više nego 2008. godine, Španjolskoj u prilog ide snažniji izvoz – udjel je povećao sa 24 na 35 posto BDP-a – zatim vrlo niske kamatne stope koje omogućuju povoljno zaduživanje te signali da je Bruxelles voljan pomoći.

Prethodna kriza došla je i iz tamošnjeg nekretninskog tržišta pucanjem cjenovnog balona, no Juan Antonio Gómez-Pintado, predsjednik udruge nekretninske industrije APCE, upozorava na još jednu različitost u odnosu na situaciju iz 2008. godine. “Banke su sada mnogo manje izložene nekretninskim projektima i mnogo su bolje nadzirane”, tumači Gómez-Pintado. Međutim, kratkoročno, nekretninski sektor očekuje veliko usporavanje, ocjenjuje Beatriz Toribio, generalna direktorica udruge vlasnika nekretnina Asval.

“Za strance, pristup nekretninama bit će još teži”, smatra Toribio. Iako ovo u suštini nije financijska kriza, nije isključeno da to postane, upozorava José García-Montalvo. “Ako nisu stvoreni mehanizmi koji će spriječiti da bankovni sektor osjeti krajnji utjecaj šoka, posljedice mogu biti slične”, zaključuje taj ekonomist, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments