Evo kakva je generacijsko stanje hrvatskih zaposlenika

Večernji list
Od svibnja 2014. godine, koji se bilježi kao mjesec izlaska iz recesije, stvoreno je 126 tisuća novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih spustio se na razine koje smo imali u razdoblju socijalizma.

Te u osnovi pozitivne pomake na tržištu rada zasjenjuju dramatične demografske promjene. Prosječna dob zaposlenih u zemlji gotovo se popela na 44 godine, pa proizlazi da bi sindikalni otpor radu do 67 godina već za koju godinu mogao biti borba protiv vjetrenjača.

Prema podacima HZMO-a s kraja ožujka 2019. većinu zaposlenih, više od 54 posto, čine stariji od 40 godina, dok je udio mlađih od te dobi pao na oko 45 posto. Prije točno deset godina, krajem ožujka 2009. godine mlađi od 40 godina predstavljali su 52 posto radne snage, a među njima udio mladih do navršenih 29 godina bio je sada nedostižnih 22 posto. Trenutačno se udio mladih spustio na svega 17 posto, pa je među zaposlenima tek svaka šesta osoba mlađa od 29 godina. U apsolutnom broju danas u radnom odnosu imamo 266 tisuća mladih do 29 godina u odnosu na 349 tisuća prije deset godina.

Mirovine sadašnje generacije umirovljenika, i budućih koje će izlaziti iz svijeta rada, padaju tako na leđa sve manjeg broja mladih ljudi i njihov se gubitak neće moći nadoknaditi vezanjem starijih za radna mjesta. U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestala su 83 tisuće osoba, u dobi do 34 godine čak je 111 tisuća mladih manje nego što ih je bilo 2009. godine, a u dobi do 40 godina manjak se penje na 136.747 osoba!

Kao da nestane grad veličine Rijeke. Mladi su odlazili trbuhom za kruhom u inozemstvo, a glavni čuvar socijalnog mira postao je javni sektor, gdje se bilježi natprosječan udio starijih radnika jer tamo nisu ostajali bez posla kao u privatnom sektoru.

Pad radne aktivnosti izraženiji je kod muškaraca. U prethodnom desetljeću država je u mjere aktivne politike uložila silne milijardi kuna da bi zaposlila mlade ljude, ali konačni je ishod loš i zapravo predstavlja golem poraz dosadašnje ekonomske politike. Gubitak vlastitog stanovništva Plenkovićeva Vlada pokušava nadomjestiti jačim uvozom strane radne snage, no tek treba vidjeti koliko će se uvezenih radnika ostati i hoće li im Hrvatska biti usputna stanica do bogatijih članica EU.

Kako se procjenjuje da se više od 300.000 građana iselilo, hrvatski poslodavci, koji ovih dana pozivaju na razum i depolitizaciju teme o radnom vijeku i mirovinama, morat će se u još većem broju okretati starijoj populaciji. U proteklih deset godina udio starijih od 60 godina u ukupnoj zaposlenosti gotovo se udvostručio, i u apsolutnom broju približio se brojci od 90 tisuća. Gubitak mladih ljudi poslodavci su nadoknadili zapošljavanjem ili zadržavanjem starijih, pa je danas u radnom odnosu oko 101 tisuća radnica i radnika starijih od 50 godina više nego što ih je bilo 2009. godine.

Rođenih poslije 1969. godine, odnosno starijih od 50 godina, danas je u radnom odnosu oko 430 tisuća, a prije deset godina ih je bilo samo 327 tisuća. Udio radnika te dobi u zaposlenosti skočio je s 20 na 28 posto! Osim u prerađivačkoj industriji i trgovini, starijih je puno u zdravstvu, socijalnoj skrbi, javnoj upravi te obrazovanju, piše Večernji list.

Statistika iz ankete o radnoj snazi za prošlu godinu pokazuje nastavak pozitivnog trenda rasta broja zaposlenih i smanjenja stope nezaposlenosti na 8,4 posto, ali i na daljnji nastavak pada broja radno sposobnog i aktivnog stanovništva.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku o aktivnom stanovništvu na razini cijele prošle godine, nastavljen je pozitivan trend rasta broja zaposlenih, kojih je lani bilo 1,655 milijuna, što je 30 tisuća više nego 2017. godine.

Statistika iz priopćenja DZS-a odnosi se na razdoblje protekle četiri godine, a pokazuje da je broj zaposlenih u tom razdoblju rastao iz godine u godinu, s 1,585 milijuna 2015. godine, u 2016. je porastao na 1,59 milijuna, a u 2017. na 1,625 milijuna.

Tako je lani u odnosu na 2015. godinu u Hrvatskoj bilo 70 tisuća zaposlenih više. I stopa zaposlenosti, kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, bilježi pozitivan trend te je u prošloj godini iznosila 46,9 posto. To je za 1,1 postotni bod više nego godinu ranije, a za 2,3 odnosno 2,7 postotnih bodova više nego 2016. odnosno 2015. godine.

Anketa o radnoj snazi, koja je usklađena s metodologijom Eurostata i Međunarodne organizacije rada (ILO), pokazuje i pad broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti. Lani je prema anketi u Hrvatskoj bilo 152 tisuće nezaposlenih, što je i upola manje nego 2015. godine. Naime, 2015. je nezaposlenih bilo 306 tisuća, godinu poslije je taj broj pao na 240 tisuća, a 2017. godine na 205 tisuća, da bi prošle godine taj broj pao za daljnje 53 tisuće.

Tako i stopa nezaposlenosti, kao postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu, pada – sa 16,2 posto 2015. godine, na 13,1 posto 2016. godine, godinu poslije na 11,2 posto, a prošle se spustila ispod 10 posto, na 8,4 posto. Usporedba s podacima DZS-a iz ranijih godina pokazuje da je zadnji put stopa nezaposlenosti, prema anketi o radnoj snazi, bila ispod 10 posto 2009. godine kada je iznosila 8 posto. Najviša je, pak stopa nezaposlenosti od 17,3 posto bila zabilježena 2013. i 2014. godine.

No, analitičari u nekoliko zadnjih komentara podataka iz ankete o radnoj snazi, koju DZS objavljuje tromjesečno, zamjećuju da je pad prosječne stope nezaposlenosti posljednjih godina posljedica smanjenja broja nezaposlenih, ali i aktivnog stanovništva te radno sposobnog stanovništva.

Tako je broj aktivnog stanovništva prošle godine pao na 1,807 milijuna, sa 1,83 milijuna u 2017. i 2016. godini. U odnosu, pak, na 2015. godinu (1,891 milijun) broj aktivnog stanovništva lani je bio manji za 84 tisuće.

Stopa aktivnosti, kao postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu, u 2018. godini je pala na 51,2 posto, što je 0,4 postotna boda manje nego godinu ranije, a 1,5 postotnih bodova manje nego 2015. godine. Na pad stope aktivnosti utjecao je i stalni pad radno sposobnog stanovništva, koji je s 3,587 milijuna 2015. godine, godinu poslije pao za 21 tisuću, potom za 20 tisuća, a lani za daljnjih 15 tisuća. U 2018. godini je, naime, u Hrvatskoj bilo 3,531 milijun radno sposobnog stanovništva odnosno 56 tisuća manje nego 2015. godine.

Trend smanjenja radno sposobnog stanovništva traje posljednjih devet godina, a analitičari već neko vrijeme upozoravaju da Hrvatsku, kao i druge države Europe, prati proces demografskog starenja te da ne posustaje ni iseljavanje najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva.

You may also like