Eurozona posustaje, prognoze za Hrvatsku nešto bolje

Istraživanje
Gospodarstvo eurozone, koje je pred kraj prošle godine počelo pokazivati znakove oporavka, ponovno je na tankom ledu.

Optimizam oko oporavka posustaje jer je izgledno produljenje ‘lockdowna’ diljem Europe, a tempo distribucije cjepiva protiv covida 19 u praksi je bitno sporiji od planiranog.

Aktivnosti privatnog sektora u prosincu pokazale su rast, uz nastavak jačanja proizvodnje koji je ublažio pad usluga, pokazalo je istraživanje IHS Markita provedeno među menadžerima nabave. Istodobno, povjerenje francuskih potrošača skočilo je na najviše razine u protekle 3,5 godine, piše Bloomberg.

Spomenuta istraživanja prikupila su podatke do polovine prosinca, no otada je prognoza izgubila na optimizmu. Primjerice, Njemačka i Velika Britanija ponovno su zaoštrile restrikcije u okolnostima rasta broja novooboljelih od koronavirusa. Francuski plan da ponovno otvori restorane i barove 20. siječnja sve se manje čini izglednim. “Bit će gore prije nego što stvari krenu na bolje”, rekao je ekonomist IHS Markita Chris Williamson. “Čini se da će posebno aktivnosti sektora usluga ostati ograničene strogim pravilima socijalnog distanciranja u prvim mjesecima nove godine. Rizik tehničke recesije, s padom BDP-a u prvom kvartalu, je posljedično porastao”, smatra Williamson.

Dok se nacionalne vlade diljem Europe žure što prije distribuirati cjepivo u nadi da će se time pandemija Covida 19 staviti pod kontrolu, sve je više kritika da je brzina procijepljivanja u velikim zemljama poput Njemačke i Francuske prespora.

S pandemijom koja je srušila ekonomsku aktivnost na koljena, inflacijski pritisci također su pali. Prve procjene inflacije za Francusku pokazale su nepromijenjene razine godišnjih potrošačkih cijena u prosincu. U Njemačkoj bi stopa inflacije trebala ostati ispod nule.

Njemačka je u utorak produžila i postrožila djelomični lockdown. Škole, objekti za sport i odmor, kao i većina trgovina ostaju zatvoreni do kraja siječnja, poručila je kancelarka Angela Merkel nakon razgovora sa 16 saveznih zemalja.

Postrožena su pravila o privatnim druženjima prema kojima će se građani smjeti sastajati samo s jednim pojedincem iz drugog kućanstva, umjesto kao dosad s njih petero.

Za građane koji stanuju u područjima u kojima je broj novooboljelih viši od 200 na 100.000 stanovnika u zadnjih sedam dana na snazi je zabrana putovanja u radijusu iznad 15 kilometara. “Mjere su drastične, puno su teže. Ali, smatramo da je nužno ne izgubiti iz vida naš cilj”, rekla je kancelarka Merkel u televizijskom obraćanju Nijemcima. Poručila je da je ključno vratiti se na točku u kojoj se lanac infekcije mogao trasirati, a to je po procjenama stopa od 50 novozaraženih na 100.000 stanovnika u 7-dnevnom periodu.

“Zima je vrijeme kada pandemija može imati najgori udar, a u kombinaciji s mutiranim virusom apsolutno je važno vratiti se na stope zaraza koje su dovoljno niske da se nadležni mogu provoditi strategiju lociranju i izoliranja”, poručila je čelnica najvećeg europskog gospodarstva.

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su poboljšana u prosincu, odražavajući val optimizma u industriji i maloprodaji u vrijeme božićnih kupnji, ali poslovni čelnici signalizirali su manju potrebu za radnicima, pokazuje izvješće EK.

U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u prosincu iznosio 86,6 bodova i porastao je za 0,8 bodova u odnosu na studeni, objavila je Europska komisija u mjesečnom izvješću. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. do 22. prosinca, prije snažnog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojem je stradalo sedmero ljudi i prouzročena je ogromna materijalna šteta.

Najviše su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i graditeljstvu, iskazana u rastu indeksa za 4,9 odnosno 4,2 boda. U mjesecu božićne kupnje znatno je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 4,2 boda, prekinuvši tromjesečno razdoblje pada.

Drugi val pandemije koronavirusa i opetovano uvođenje ograničenja njegova širenja nepovoljno su pak utjecali na očekivanja potrošača i poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu odgovarajućih indeksa za 2,8 odnosno 2,1 bod. Opetovano širenje virusa i koronamjere rezultirali su i naglim padom indeksa koji iskazuje predviđanja zapošljavanja, za šest bodova, na 90,9 bodova, najnižu razinu od lipnja, pokazuje izvješće EK.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je iznosila minus 0,3 posto, četvrti mjesec zaredom, pritisnuta kontinuiranim padom cijena energenata u pandemiji, pokazuju u četvrtak procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

Inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) pala je u negativno područje u kolovozu prošle godine, prvi puta od 2016., i iznosila je 0,2 posto. U srpnju je još bila pozitivna i pokazivala je rast cijena na godišnjoj razini za 0,4 posto.

Inflacija je posljednjem prošlogodišnjem mjesecu bila u negativnom području u 12 zemalja eurozone, a najveći pad cijena bilježila je Grčka, za 2,4 posto u usporedbi s prosincem godine ranije. Najvišu je pak infaciju u prosincu imala Slovačka, od 1,6 posto, dok je razina cijena u Francuskoj ostala nepromijenjena. Eurostat nije raspolagao procjenama samo za Austriju.

Prema promatranim kategorijama proizvoda, najveći su uteg i dalje energenti čije cijene padaju zbog slabije potražnje u uvjetima pandemije. U prosincu su pojeftinili za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U studenome cijene su im na godišnjoj razini bile niže 8,3 posto.

Najviše su ponovno porasle cijene svježe hrane, za 2,1 posto. Njihov je rast ipak upola blaži nego u studenome, pokazuju procjene Eurostata. Temeljna inflacija, koja isključuje utjecaj promjenjivih cijena energije i svježe hrane, ostala je također nepromijenjena četvrti mjesec zaredom, na 0,4 posto.

Tako iskazana inflacija važan je orijentir Europskoj središnjoj banci (ECB) kod donošenja odluka o monetarnoj politici, a najnovija procjena pokazuje da je i dalje znatno ispod njezine ciljane razine od nešto ispod dva posto, kojom se postiže ravnoteža između rasta i stabilnosti cijena.

You may also like

0 comments