Eurostat: Pad cijena struje i plina u Hrvatskoj

Hrvatska se svrstala među zemlje Europske unije s izrazitijim padom cijena struje i plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine, pokazalo je u petak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. Daleko najveći pad cijena struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine iskazano u domaćoj valuti zabilježen je na Cipru, za čak 22 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazuju raspoloživi podaci Eurostata.

Slijedi Litva s padom cijena struje za kućanstva iskazano u domaćoj valuti za 5,8 posto, te Irska i Estonija gdje su bile niže za 3,2 odnosno 2,5 posto. U Hrvatskoj su cijene struje za kućanstva iskazane u domaćoj valuti u drugoj polovini 2015. godine bile 1,5 posto niže nego u godini ranije, a sličan postotni pad – za 1,4 posto – zabilježen je i u Velikoj Britaniji. Najviše su pak poskočile cijene struje za kućanstva u Latviji, za 26,8 posto, i u Belgiji, za 15,1 posto. Na razini Europske unije cijene struje za kućanstva u prosjeku su između druge polovine 2015. i druge polovine 2014. porasle za 2,4 posto i iznosile su u prosjeku 21,1 euro za 100 kWh. U eurozoni cijene su porasle za 1,3 posto i u prosjeku su iznosile 22,1 euro za 100 kWh.

Među zemljama EU najvišu prosječnu cijenu struje iskazano u eurima plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Danskoj, nešto više od 30 eura za 100 kWh. Slijedi Njemačka s 29,5 eura. Najniža je pak bila prosječna cijena električne struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine u Bugarskoj, gdje je iznosila 10 eura za 100 kWh. U Hrvatskoj su kućanstva u drugoj polovini prošle godine u prosjeku 100 kWh struje plaćala 13,1 euro, a sličnu prosječnu cijenu imale su i Rumunjska, 13,2 eura, Estonija i Češka, po 12,9 eura, i Malta, 12,7 eura, pokazuje Eurostatovo izvješće. Iskazano paritetom kupovine moći (PPS), najniže su prosječne cijene struje u drugoj polovini prošle godine plaćala kućanstva u Finskoj, 12,3 PPS-a za 100 kwh, Švedskoj, 14,6 PPS-a, i Luksemburgu, 14,7 PPS-a za 100 kWh. Najviše su bile cijene iskazane PPS-om u Portugalu, 29,3 PPS-a za 100 kWh, te u Njemačkoj, 28,3 PPS-a. Hrvatska je s 20,7 PPS-a za 100 kWh bila nadomak prosjeka Europske unije i eurozone, koji su u odgovarajućem razdoblju iznosili 21,1 odnosno 21,6 PPS-a.Cijene plina za kućanstva u Hrvatskoj iskazane u domaćoj valuti također su u prosjeku smanjene u drugoj polovini 2015. u odnosu na isto razdoblje godine ranije, i to za 3,8 posto, kao i u Francuskoj. U skupini je još i Slovenija s 3,9-postotnim padom cijena plina.

U većini zemalja EU kućanstva su u drugoj polovini 2015. plaćala niže cijene plina iskazano u domaćoj valuti nego u istom razdoblju godine ranije, pri čemu je najizrazitiji pad cijena zabilježen u Estoniji, za 22,3 posto, te u Bugarskoj, za 19,1 posto. Najviše su pak u prosjeku porasle cijene plina za kućanstva z Rumunjskoj, za 7,2 posto, i u Švedskoj, za 4,4 posto. Na razini EU cijene plina za kućanstva smanjene su drugoj polovini prošle godine za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, i iznosile su u prosjeku 7,1 euro za 100 kWh. U eurozoni cijene su smanjene 3,4 posto i iznosile su 7,6 eura za 100 kWh. Među zemljama EU najvišu prosječnu cijenu plina za kućanstva iskazano u eurima bilježila je u drugoj polovini prošle godine Švedska, od 11,7 eura za 100 kWh. Slijedi Portugal s 9,8 eura, Španjolska s 9,3 eura i Italija s 9,1 eurom. Najniža je pak bila prosječna cijena plina za kućanstva u Rumunjskoj, 3,4 eura, te u Mađarskoj, 3,5 eura. U Hrvatskoj je prosječna cijena plina za kućanstva iskazana u eurima u drugoj polovini 2015. iznosila 4,6 eura za 100 kWh.

Iskazano paritetom kupovne moći (PPS), najnižu prosječnu cijenu plina plaćala su u prošloj godini kućanstva u Luksemburgu, 4,0 PPS-a za 100 kWh. Slijedi Velika Britanija s 5,1 PPS-a, te Estonija s 5,3 i Belgija s 5,6 PPS-a za 100 kWh. Najviša je prosječna cijena plina za kućanstva iskazano PPS-om u drugoj polovini 2015. bila u Portugalu, 12,6 PPS-a za 100 kWh, te u Španjolskoj, 10,4 PPS-a, Grčkoj i Švedskoj, po 9,2 PPS-a. U Hrvatskoj je prosječna cijena plina za kućanstva iskazano PPS-om u drugoj polovini prošle godine iznosila 7,3 PPS-a za 100 kWh. Time je blizu prosjeka u EU i eurozoni, koji iznosi 7,1 odnosno 7,5 PPS-a.

Danska je u drugoj polovini prošle godine prednjačila udjelom poreza i davanja u ukupnoj cijeni struje i plina za kućanstva, od 69 odnosno 57 posto. Veliki su udio u cijeni struje za kućanstva činili i u Njemačkoj, od 52 posto. Najniži je bio na Malti i u Velikoj Britaniji, gdje je iznosio pet posto. U Hrvatskoj su porezi i nameti u drugoj polovini prošle godine čini gotovo četvrtinu cijene struje za kućanstva, odnosno 24 posto. U skupini je još Luksemburg s 25 posto, te Estonija s 26 posto i Poljska s 22 posto. Na razini EU udio poreza i nameta u cijeni struje za kućanstva iznosio je u drugoj polovini prošle godine 33 posto, a u eurozoni 38 posto.

Najveći udio poreza i nameta u cijeni plina za kućanstva – nakon Danske – bilježila je u drugoj polovini prošle godine Rumunjska, od 47 posto. Slijedi Švedska sa 45 i Nizozemska sa 44 posto. Najmanji je pak udio davanja u cijeni plina zabilježen u Velikoj Britaniji, od pet posto. U Hrvatskoj su porezi i davanja u drugoj polovini prošle godine činili petinu cijene plina za kućanstva, kao i u Španjolskoj, pokazuje izvješće Eurostata. U skupini su još i Grčka s 19 posto, te Francuska, Latvija i Mađarska s po 21 posto, pokazuju podaci Eurostata. Na razini EU njihov je udio iznosio 23 posto a na razini eurozone 29 posto, utvrdili su u europskom statističkom uredu.

You may also like

0 comments