Eurostat: Hrvatski proračun je socijalni, a ne razvojni

Socijalna skrb bila je u 2014. najvažnija stavka u javnoj potrošnji na razini Europske unije a najvažnije mjesto pripalo joj je i u Hrvatskoj, pokazuju u utorak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.

Socijalna skrb imala je najveći udio u javnoj potrošnji mjereno udjelom u BDP-u u svim zemljama EU osim na Cipru gdje su zbog dokapitalizacije banaka prednjačile “opće javne usluge”, uključujući servisiranje javnog duga i vanjsku politiku s udjelom u BDP-u od 18,8 posto. Najviše je promatrano udjelom u BDP-u u 2014. za socijalnu skrb izdvajala Finska, 25,4 posto. Slijedi Francuska s 24,8 posto, te Danska s 24,5 posto. Više od petine BDP-a otpadalo je na socijalnu skrbi i u Austriji, Italiji, Švedskoj, Grčkoj i Slovačkoj.

U Hrvatskoj je prema procjenama Eurostata potrošnja na socijalnu skrb promatrana udjelom u BDP-u u 2014. iznosila 15,7 posto. Sličan je udio imala i u Mađarskoj, od 16,1 posto, te u Velikoj Britaniji, od 16,5 posto. Najmanje je na socijalnu skrb u 2014. mjereno udjelom u BDP-u trošila Rumunjska, 11,4 posto, te baltičke zemlje Latvija, Litva i Estonija gdje je ona bila niža od 12 posto BDP-a, utvrdili su u Eurostatu.

U gotovo svim zemljama EU najveći su udio u potrošnji na socijalnu skrb činile mirovine i ostala izdvajanja vezana za starije građane. Najviše je u 2014. u tu svrhu izdvajala Grčka, 15,3 posto. Slijedi Italija sa 14 posto, Francuska s 13,7 posto i Austrija s 13,2 posto. U Hrvatskoj je potrošnja na mirovine i ostala izdvajanja za “stariju dob” mjereno udjelom u BDP-u u 2014. prema procjeni Eurostata iznosila 6,7 posto. Slijede naknade za bolest i invalidnine s 5,0 posto, procjenjuju u Eurostatu.

Najmanje je među članicama EU u 2014. u stavci “starije dobi” izdvajala Irska, 3,7 posto BDP-a. Slijedi Cipar s 5,8 posto, te Litva sa 6,2 posto. Na razini EU ta je stavka u javnoj potrošnji mjerena udjelom u BDP-u u 2014. iznosila 10,3 posto.

Drugo je mjesto u javnoj potrošnji mjereno udjelom u BDP-u na razini EU u 2014. zauzela zdravstvena skrb sa 7,2 posto. Slijede “opće javne usluge” poput vanjske politike i transakcija povezanih s javnim dugom, sa 6,7 posto. Treće mjesto pripalo je obrazovanju sa 4,9 posto, a slijede ekonomski poslovi sa 4,2 posto. Najmanje se izdvajalo za stanovanje i srodne naknade, 0,7 posto. U Hrvatskoj su drugo mjesto među stavkama javne potrošnje mjereno udjelom u BDP-u u 2014. zauzele “opće javne usluge”, s 8,9 posto. Slijedi zdravstvena skrb sa 6,7 posto, i ekonomski poslovi, sa 6,2 posto. Najmanje se trošilo na zaštitu okoliša, 0,4 posto mjereno udjelom u BDP-u.

Najviše je na transakcije povezane s javnim dugom i vanjsku politiku u 2014. izdvajao Cipar, 18,8 posto BDP-a, te Mađarska, 10,2 posto, i Grčka, 9,9 posto. Italija je izjednačena s Hrvatskom a blizu je i Portugal s 8,8 posto. Na zdravstvenu skrb najviše su 2014. mjereno udjelom u BDP-u izdvajale Danska, 8,7 posto, te Finska, 8,3 posto, Francuska, 8,2 posto, i Belgija i Austrija, po 8,1 posto.

You may also like

0 comments