Eurostat: Hrvatska nije izašla iz recesije

Prema podacima Eurostata, hrvatski BDP je u prvom kvartalu porastao svega 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je znatno manje od izračuna Državnog zavoda za statistiku, prema kojem je BDP na godišnjoj razini porastao 0,5 posto.

Do odstupanja je došlo zbog različite metodologije koju koriste Eurostat i DZS. Naime, Eurostat u obzir uzima sezonski prilagođene podatke koji realnije prikazuju promjene BDP-a. Tu metodologiju Državni zavod za statistiku koristit će od početka rujna pa bi se ubuduće podaci ovih dviju institucija trebali poklapati. Inače, BDP 28 članica Europske unije u prvom je tromjesečju porastao 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći rast (4,2 posto) zabilježen je u Češkoj i Rumunjskoj, a najslabiji oporavak, uz Hrvatsku, bilježe Italija, Austrija i Finska s rastom od 0,1 posto.

Kada se promatra rast BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, Hrvatska je na nuli (0 posto), a četiri zemlje bilježe negativan rezultat: Litva (-0,6%), Estonija (-0,3%), Grčka (-0,2%) i Finska (-0,1 posto). Najveći skok BDP-a (3,1 posto) u odnosu na zadnji kvartal 2014. ostvarila je Češka. Pozitivan doprinos rastu BDP-a Europske unije došao je od osobne potrošnje i investicija dok je negativno na kretanje BDP-a utjecala vanjskotrgovinska bilanca.

Ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ivan Lovrinović za direktno.hr objasnio je kako je moguće da je Eurostat izašao s drugačijim podacima o rastu BDP-a u usporedbi s podacima Državnog zavoda za statistiku, donosi Direktno.hr. “Ja bih rekao da je započela jedna ozbiljnija igra sa statistikom, želi se pod svaku cijenu pokazati boljim ono što je loše. Mi nismo izašli iz recesije. Dobro je Ratko Bošković objasnio da je ovo što se dogodilo rezultat neuvoza nafte tri mjeseca”, rekao nam je prof. Lovrinović. “Zaposlenost nije povećana. Nezaposlenost, ako i je smanjena, posljedica je zapošljavanja mladih na trošak poreznih obveznika, pa se oni brišu s biroa za zapošljavanje. Drugi je razlog odlazak ljudi u inozemstvo”, otkriva financijsku krvnu sliku Hrvatske Ivan Lovrinović.

Tvrdi da imamo očajnu situaciju. “Sve ovo što se bude prikazivalo kao statistički podaci mora se s debelom pažnjom proučavati. Predizborna kampanja je u punom jeku i ja u te podatke ne vjerujem. Mi nismo izašli iz recesije. Niti je rast od 0,1 ni 0,5 posto, mi smo u recesiji. Vrijeme je izborne kampane, tu će biti friziranja statističkih podataka onako kako bude trebalo. Svatko u ovoj zemlji osjeti da se nismo makli iz recesije”, zaključio je Ivan Lovrinović.

You may also like

0 comments