[vc_row][vc_column width=”1/3″]Napuštanje fiskalne odgovornosti[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ekonomske posljedice epidemije Covid-19 tek treba utvrditi, ali kako se zakonodavci trude uspostaviti fiskalnu potporu EU-u, postaje jasno da dio Brisela nije spreman ukinuti svoj teško osvojeni Green New Deal.[/vc_column][/vc_row]
Upravo suprotno. Europsko vijeće pružilo je nadu industriji obnovljivih izvora energije, inzistiranjem da fiskalni odgovor na pandemiju Covid-19 ne napusti svoja načela iz Green New Deala, piše portal pv-magazine.
Budući da su brojne industrije pogođene očajnim mjerama koje su države članice uvele kako bi ograničile širenje koronavirusa, zakonodavci sada moraju odlučivati o prioritetima potpora. Međutim, oni koji drže konce u svojim rukama moraju uzeti u obzir koliko su važne industrije za ključne politike EU-a, poput plana da kontinent postane ugljično neutralan do 2050. godine.
Unatoč molbama partnera Green New Deala u Poljskoj i Češkoj da se ublaže vremenski rokovi za projekte, europski dionici (od znanstvenika do industrije i civilnog društva) inzistiraju na tome da plan za emisije ugljika može pomoći u oporavku od koronavirusa i ekonomske pustoši koju će pandemija ostaviti.
Vijeće je pozvalo na pripreme mjera potrebnih za normalan rad naših društava i gospodarstava, integrirajući u njih, između ostalog, i zeleni prijelaz te digitalnu transformaciju, što će svakako zahtijevati sveobuhvatne planove i neviđena ulaganja.
„Odluka Europskog vijeća da zelenu tranziciju uključi kao ključni element europskog paketa potpora za borbu protiv pandemije, pametna je i dugoročno dobra. Solarna energija, kao najintenzivnija i najjeftinija tehnologija koja se i lako implementirana, može igrati važnu ulogu u tom pogledu. S našim članovima usko surađujemo na iznošenju konkretnih prijedloga s ciljem ublažavanja učinaka virusa na europski solarni sektor i povećanja novih ulaganja“, smatra Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica industrijskog tijela SolarPower Europe.
Vijeće je naglasilo da bi Europska investicijska banka (EIB) mogla preuzeti središnju ulogu u mobiliziranju resursa za mala i srednja poduzeća. Već je predložena inicijativa od 37 milijardi eura pomoći u borbi protiv pandemije koju je Vijeće odobrilo u svojoj posljednjoj komunikaciji.
Ideja kombiniranja ekonomskih poticaja sa zaštitom klime nije nova. Od financijske krize 2008. godine, vlade su usmjerile značajne dijelove paketa poticajnih sredstava za smanjenje emisije stakleničkih plinova i veće korištenje obnovljive energije. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, krajem 2009. godine oko 16,3 posto fiskalnih mjera – 521 milijardi dolara – dodijeljeno je zelenim stimulacijskim paketima, prenosi OIE.
