Europski pučani stižu u Zagreb, sindikati će blokirati skup?

Prijetnje
 Zagreb će u srijedu i četvrtak biti domaćin izbornog kongresa Europske pučke stranke, na kojem će sudjelovati mnogi europski čelnici poput Angele Merkel, Donalda Tuska, Jean Clauda Junckera i Ursule von der Leyen.

Pučani će birati novog predsjednika, iako se već zna njegovo ime, ali i 10 potpredsjednika te glavnog tajnika. Već danas počinju pripremni događaji uoči Kongresa.

Premijer Andrej Plenković odvojeno se sastaje s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i glavnim europskim pregovaračem za brexit Michelom Barnierom. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primila je predsjednika Europske pučke stranke Josepha Daula. Svečana večera bit će upriličena u Palači Dverce.

Sindikati osnovnih i srednjih škola najavili su u utorak nastavak općeg štrajka do ispunjenja zahtjeva i prosvjede za vrijeme Kongresa Europske pučke stranke (EPP), te na Trgu svetog Marka i Trgu bana Jelačića. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u utorak je poručio da nastavak štrajka u obrazovanju ne znači da će Vlada prihvatiti apsolutno sve što traže obrazovni sindikati, dodavši kako i dalje ne vide razloga za štrajk ali i da o njegovoj sudskoj zabrani za sada ne razmišljaju.

O nastavku štrajka u školama, rezultatu referenduma među učiteljima i profesorima te Vladinim ponudama bilo je riječi u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”. Gosti urednice Jasmine Popović bili su pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić te predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec.

Branimir Mihalinec je potvrdio kako od danas počinje frontalni štrajk u svim školama. Moramo ubrzati proces jer Vlada ignorira pregovore. Tome pridonose i rezultati izjašnjavanja o ponudi Vlade koja je odbijena u postotku većem od 90 posto. Vlada će, dodao je, morati naći vremena da pregovara jer to više neće biti situacija koja će biti lako popravljiva.

Stipe Mamić rekao je da Mihalinec iznosi neistine. Zaključili smo TKU i granske KU u našem sektoru pa smo pregovarali čak i o koeficijentima, što se inače ne radi. Imali smo mirenje tijekom kojeg smo ponudili 2+2, odnosno 4 posto kumulativno kroz dodatak. Sindikati su to glatko odbili i nisu to dali na referendum. A to je ono što oni ustvari traže, kazao je Mamić. Njega je to, kaže, iznenadilo. Vladi je zatim, dodaje, jedino preostalo da ide s horizontalnim povećanjem plaća.

– Treba objasniti tko to dobiva jer se govori da dobivaju nekakvi uhljebi. Javne službe imaju 180 tisuća zaposlenih od kojih se polovina odnosi na obrazovanje; 65 tisuća odnosi se na zdravstvo, a 25 tisuća je u sektoru socijale i kulture. Sektor državnih službi obuhvaća samo 23 tisuće zaposlenih u policiji, carini, vojski i ministarstva. Svi su ljudi te plaće zaslužili. Pristup sindikata nije se pokazao partnerskim i kompromisnim. Sve ovo gledamo kao ucjenu, kazao je Mamić.

– I danas možemo pregovarati. Vrtimo se u krug. Gospodin Mamić nas opet vraća na početak. Upravo ovakve izjave ljude motiviraju da nastave s borbom za svoje dostojanstvo. U javnim službama više nisu sve jednaki. Visoka stručna sprema je unutar javnih službi najpodcjenjenija. Tražili smo ispravljanje našeg zaostajanja – za visinu koeficijenta za 6,11%. Bili smo otvoreni za pregovore o dinamici, kazao je Mihalinec. Za takav stav, kazao je, odgovoran je uži kabinet Vlade, a prema tome i premijer.

– Vlada je već krenula u zastrašivanje. Nećemo vam platiti, pa ispada da ne morate to odraditi. Tko se onda brine o učenicima?, upitao je Mihalinec. Naravno da će se morati odraditi jer nitko nema pravo učenicima dati ono što im treba. Onda to treba platiti kao prekovremeni rad koji vrijedi 50 posto više, a ako je subota – onda i još 25 posto više, smatra. Dodao je kako time Vlada sema sebi radi još veću štetu, a prosvjetare motivira na nastavak štrajka.

– Nevjerojatno je da se ovakve izjave iznose u javnost. ‘Ako nam neće platiti, mi nećemo odraditi’. Pa to je pravo djeteta. Tko je taj tko može reći. Teza da će Vlada morati platiti više, jednostavno ne stoji. Postoji institut ustavne kategorije prava na štrajk, ali u Zakonu o radu postoji i odredba da poslodavac odlučuje o tome hoće li štrajk platiti. Ono što je svima jasno jest da će se morati platiti. Činjenica je da je velik odaziv na štrajk, međutim – retorika sindikalnih čelnika o dostojanstvu u trenutku kad plaće rastu 20-ak posto nije logična. Prosjećna plaća u RH je 6.500 kn, a u obrazovanju za VSS je 7.292 kn, kaže Stipe Mamić.

Potom je pozvao na prezentaciju prema kojoj je jedino koeficijent učitelja i nastavnika od 2001. rastao. Najgore su pak prošli tajnici i računovođe. Branimir Mihalinec mu je odgovorio da pokazuje krivi graf. Mamić je kazao kako nije problem u koeficijentu: “U ovome trenutku teško je odgovoriti na pitanje je li medijalna plaća dovoljna. Naravno da će svi reći da to nije dovoljno za lagodan život, ali ako gledate na sitauaciju u Hrvatskoj – plaća je iznad prosječne. Mamić je dodao da u Hrvatskoj djeca u prvih osam godina imaju obveznu nastavu 13,3 sata tjedno, u punim satima. U Europi imaju 21,6. Postavlja se pitanje kako ćemo to promijeniti da bi naša djeca imala jednake šanse kao djeca u Europi, kazao je.

Kometirajući činjenicu da štrajk prosvjetara ima široku potporu građana Branimir Mihalinec je rekao da se ove godine provodi najveća reforma obrazovanja od ‘Šuvara nadalje’. Ljudi su bili prenezadovoljni, a radilo se puno, uz sve prigovore. Oni koji reformu provode, rade dva do tri puta više i moraju dobiti veće plaće, o tome smo razgovarali i s ministricom. Golem je to napor, mi nosimo reformu i sad jedino mi ne možemo dobiti koeficijent. Može se, izmijenjeni su prošlog tjedna koeficijenti za glasnogovornika Državnog inspektorata, pa ta osoba ima dvostruko veći koeficijent od nastavnika, kazao je Mihalinec.

Mihalinec je emisiju završio riječima: “Ma koliko se trudio gospodin Mamić ili netko iz Vlade – učitelji i nastavnici nikad neće učiniti štetu djeci. Nema nijednog nastavnika koji neće odraditi sve što mora. Zastrašivanje o neplaćanju smatramo – zastrašivanjem jer je financijski efekt gori nego da normalno ljudima isplate plaće. Normalni ljudi sve će odraditi i neće tražiti prekovremene, osim plaćanja rada subotom”. Zaključio je kako se politika iživljava na nastavnicima koji neće dopustiti da ih se gazi te upitao zašto je ljudima u Vladi i Ministarstvu ‘normalno’ da štrajk traje više od mjesec dana, donosi HRT.

Europska komisija pozvala je vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije riješe probleme prouzročene velikim priljevom ilegalnih migranata u tu zemlju.

Migrantski kamp Vučjak, 20-ak kilometara od Bihaća, posjetilo je izaslanstvo Europske komisije.

– Mnogo smo govorili o Vučjaku, no šokantno je vidjeti kako to u stvarnosti izgleda. Ovo mjesto migrantima očito ne može pružiti ni osnovni smještaj ni ostale usluge. Ponovit ću, ovaj kamp se mora zatvoriti i treba se pronaći alternativni smještaj, kaže Michela Matuella, Europska komisija.

Europska unija osigurala je Bosni i Hercegovini u proteklih godinu i pol 36 milijuna eura za otvaranje novih prihvatnih centara i proširenje kapaciteta, no upozorava da ne mogu činiti ono što je dužnost lokalnih i državnih vlasti. Ne bude li bolje suradnje s vlastima u BiH, Bruxelles prijeti ukidanjem financijske pomoći.

– Osim zdravlja, ovdje im je ugrožena i sigurnosti. Temperatura je još blaga, no kada dođe zima, a to će se dogoditi vrlo brzo, bit će teško. Ova lokacija nije pogodna za boravak izbjeglica i migranta tijekom oštrih zimskih uvjeta, ističe Martin Taschner, Opće ravnateljstvo za europsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (ECHO).

Na to podsjećaju i migranti koji se već tjednima smrzavaju i kisnu.

– Jučer nismo mogli spavati. Nemamo ništa da si napravimo šator. Rekao sam to Crvenom križu, a oni su mi odgovorili da ne mogu pomoći, objašnjava Kasif Pervez, Pakistan.

Vučjak je neprikladan i zbog činjenice da se nalazi na bivšem odlagalištu, a uokolo je minsko polje iz vremena rata u BiH. No taj kamp nije jedini problem u Unsko-sanskom kantonu preopterećenom migrantima i izbjeglicama.

– Građani ovog kantona poslali su snažnu poruku – kampovi Bira i Miral moraju biti zatvoreni. Naša skupština je također jasno rekla da kampovi moraju biti zatvoreni. Žao mi je što svi u ovom procesu nisu uspjeli, ističe Mustafa Ruznić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Tuzla i Sarajevski kanton protive se prijedlogu da se migranti presele u bivše vojarne u Blažuju i Ljubačama. Tvrde da s njima nitko nije razgovarao o tome.

Traže da se migranti i izbjeglice ravnomjerno raspodjele po cijeloj BiH. Prema policijskim podacima, u toj je zemlji službeno registrirano 5200 migranata.

You may also like

0 comments