Analiza
Europski plinski sektor ulazi u ključnu fazu, suočen s izazovima koji proizlaze iz smanjene opskrbe i nestabilnih tržišnih uvjeta. Iako se kraj sezone grijanja približava, skladišni kapaciteti su ispražnjeni na dvije trećine, postavljajući ozbiljna pitanja o nadolazećoj sezoni. Tradicionalno, trgovci koriste ljetne mjesece za obnavljanje zaliha po nižim cijenama, no trenutna tržišna dinamika postavlja ozbiljne prepreke tom modelu.
Prva prava hladna zima otkako je Europa izgubila većinu ruskih plinovodnih isporuka rezultirala je ubrzanim iscrpljivanjem rezervi. Dodatni udarac stigao je u siječnju, kada su preostali plinski tokovi kroz Ukrajinu prestali, dodatno pogoršavajući opskrbnu situaciju. Ovi faktori doveli su do neuobičajenog tržišnog trenda u kojem su ljetne cijene plina trajno više od onih za zimu, eliminirajući financijske poticaje za skladištenje plina.
Ključno pitanje sada je kako će vlade reagirati i hoće li intervenirati kako bi osigurale odgovarajuće razine zaliha. Pravila Europske komisije nalažu da skladišta budu popunjena do 90% kapaciteta do 1. studenog, no rasprave o fleksibilnosti tih ciljeva izazivaju dodatnu neizvjesnost i oscilacije cijena. Trgovci pažljivo prate prve tjedne travnja kako bi procijenili spremnost tržišnih aktera za ponovno punjenje skladišta unatoč nepovoljnim cijenama.
Kretanje cijena dodatno komplicira situaciju. Trenutno su oko 50% više nego prošle godine, što znači da će Europa morati platiti visoke iznose kako bi osigurala dovoljne LNG isporuke tijekom ljeta. Usporedno, potražnja za gorivom u Kini igra ključnu ulogu u globalnoj konkurenciji za LNG resurse. Ako kineska potražnja ostane slaba, Europa će imati veću priliku za privlačenje pošiljki. No, ako cijene padnu ispod 12 dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica, azijski kupci bi mogli preuzeti primat u nabavi.
Poseban izazov predstavlja i Ukrajina, koja ove godine mora uvesti do pet puta više plina nego prethodnih sezona zbog uništenja infrastrukture u ratu. To dodatno pritišće europsko tržište i nameće potrebu za koordiniranim pristupom.
Europske vlade suočavaju se s teškim odlukama. Ako ne poduzmu mjere na vrijeme, regija bi mogla ući u sljedeću zimu bez dovoljnih zaliha, što bi dovelo do rasta cijena i potencijalnih nestašica. S druge strane, intervencije poput subvencioniranja skladištenja, kakve su već viđene u Njemačkoj, mogu uzrokovati dodatne tržišne poremećaje. Još uvijek nije jasno kako će Berlin postupiti s ranije najavljenim mjerama, dok je Italija već pomaknula aukcije za skladištenje plina.
Prema Bloomberg Intelligenceu, ako se ne dogode značajne promjene u regulaciji i opskrbi, skladišni kapaciteti u Europi mogli bi do 1. studenog dosegnuti 87%. Ova procjena pretpostavlja da neće doći do obnove ruskih isporuka kroz Ukrajinu, dok bi uvoz LNG-a morao porasti za najmanje 40% u odnosu na prošlo ljeto.
U konačnici, ključni faktor u narednim mjesecima bit će regulativa i spremnost tržišnih sudionika na prilagodbu. Toplo proljeće može olakšati proces skladištenja, dok Bruxelles razmatra fleksibilniji pristup pravilima skladištenja, na čemu inzistiraju neki članovi EU-a. No, vrijeme je ključni faktor – ako promjene regulative dođu prekasno, moglo bi ostati premalo vremena za odgovarajuće prilagodbe, što bi dodatno destabiliziralo tržište i podiglo cijene energije u nadolazećoj zimi.
