Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere namjerava postrožiti zakon o azilu slanjem migranata prema zemlji ulaska u EU uz smanjene nekih potpora u Njemačkoj, prema tekstu do kojega je u četvrtak došao AFP. Taj nacrt zakona vlada još nije odobrila, a svrha mu je odbijanje kandidata za azil koji pristižu u Njemačku koja ih očekuje između 800.000 i milijun ove godine, prema 200.000 prošle godine.
U nedjelju je Thomas de Maiziere već upozorio da Njemačka ne želi više da izbjeglice imaju mogućnost biranja zemlje prihvata u Europi. On je sugerirao smanjenje fondova EU zemljama koje se protive kvotama raspodjele izbjeglica. Konzervativni ministar unutrašnjih poslova želi primjenu rješenja Dublin II, koje predviđa upućivanje tražitelja azila u zemlju u kojoj je stupio na tlo Europske unije, s kartom za povratak i nešto hrane.
Njemačka je krajem kolovoza najavila da je prestala primjenjivati Dublin-II na Sirijce, obvezavši se istovremeno na razmatranje njihovih molbi azila, koje su u većini slučajeva prihvaćene. Ako de Maizierov plan bude odobren, odnosit će se na više desetaka tisuća osoba koje su posljednjih tjedana ušle u Njemačku nakon što su ih Berlin i Beč zajedno odlučili primiti. Predsjednik Udruge za pomoć izbjeglicama Pro Asyl Guenter Burkhard je istaknuo da ministarstvo unutrašnjih poslova “baca na ulicu i oduzima izbjeglicama prava kojima je vlada ranije dopustila da dođu u Njemačku”.
Tekst također predviđa postroženje uvjeta boravka državljana iz balkanskih zemalja, koji imaju slabe izglede dobiti azil. Oni moraju ostati u prihvatnim centrima tijekom razmatranja njihovih predmeta i izgubit će pravo na obuku kao i 143 eura mjesečno. Prema tom planu migranti kojima bude odbijen azil, ali ih se neće moći izbaciti iz zemlje prema njemačkom zakonu jer su izloženi velikoj fizičkoj opasnosti u domovini, više neće imati pravo na rad ni na socijalnu pomoć. Njemačka vlada je početkom rujna, suočena s rekordnim priljevom migranata, najavila deblokiranje 6 milijardi eura za organiziranje njihovog zbrinjavanja, a polovica tog iznosa je bila namijenjena regionalnim državama i općinama. Vlada predviđa sljedećih tjedana predstaviti veliki plan o prihvatu i uključenju izbjeglica.
Francuski predsjednik Francois Hollande je u izjavi za agenciju France presse u četvrtak upozorio na opasnosti koje prijete schengenskom prostoru ukoliko ne bude postignut dogovor u Europi o prihvatu izbjeglica s Bliskog istoka. Na pitanje je li Schengenski prostor u opasnosti, Hollande je odgovorio potvrdno i dodao “ukoliko ne postoji mehanizam centara registriranja koji razlikuju izbjeglice od gospodarskih migranata”. “Schengen bi bio u opasnosti da više nema kontrole vanjskih granica Europske unije”, inzistirao je Hollande i dodao da će u tom slučaju države će na neki uspostaviti nacionalne granice. “Tada ćemo biti prisiljeni ponovo postaviti carinsku kontrolu i to će biti završetak Schengena kao kontroliranog prostora koji jamči slobodu kretanja”.
Hollande je podsjetio na problem koji su stvorile neke zemlje koje ne žele prihvatiti mehanizam podjele izbjeglica i spomenuo mogućnost obustave subvencija i pomoći, ili određivanja sankcija. Njemačka je zatražila organiziranje izvanrednog summita Europske unije o izbjeglicama 23. rujna u Bruxellesu, dan nakon izvanrednog vijeća ministara unutrašnjih poslova o toj temi. Države članice se posebice moraju dogovoriti o podjeli 120.000 izbjeglica između zemalja EU , koju je predložila Europska komisija kako bi rasteretila prenapučene Italiju, Grčku i Mađarsku suočene s neviđenim brojem tražitelj azila. Većina zemalja prihvaća tu hitnu mjeru, ali Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka se žestoko protive tom planu.
Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je u četvrtak navečer u Modeni, na sjeveru Italije, sudionike summita EU-a koji se održava u srijedu, da donesu važne odluke, napose u vezi s Turskom, kako bi otklonili izbjegličku krizu u Europi koja bi se mogla “oteti kontroli”. Dvadeset osam zemalja Europske unije mora pomoći Turskoj da izbjeglice koji su na njezinu teritoriju ondje mogu ostati čekajući završetak sirijskog sukoba, rekao je Hollande pred novinarima nakon kratka susreta s talijanskim premijerom Matteom Renzijem.
Na tom izvanrednom susretu na vrhu EU-a koji je sazvan u četvrtak, Europljani moraju donijeti odluku o “suradnji s Turskom” kako bi “oni koji su u Turskoj, mogli ondje ostati i raditi” i “imati sredstva dok čekaju da se razriješi situacija u Siriji”, kazao je. Hollande je zatražio da se na summitu donesu tri odluke. Osim o pomoći Turskoj, Europljani moraju odlučiti o osnivanju prihvatnih centara (“hotspots”) gdje će se tražitelji azila registrirati i o “dostojanstvenom” vraćanju onih koji na to nemaju pravo, u zemlju iz koje su došli.
Zajedno s takvom politikom, zemljama iz kojih migranti dolaze, napose afričkim, mora se pomoći u njihovu razvoju kako bi ekonomski migranti koje Europa ne može primiti, imali budućnost, kazao je. Talijanski premijer je pak potvrdio da je njegova zemlja spremna otvoriti ta prihvatilišta, ali u procesu koji predviđa i sudjelovanje drugih europskih zemalja u prihvaćanju tražitelja azila u okviru kvote od 120.000 izbjeglica određene za sve zemlje EU-a.
Usto, moramo opetovati ovu poruku: To što su neke europske zemlje danas u EU-u možemo zahvaliti činjenici da je “netko srušio zidove kako bi one mogle postati članice”, rekao je Renzi smjerajući na zemlje istočne Europe koje odlučno odbijaju izbjegličke kvote. Francuski predsjednik i talijanski premijer su zatim večerali u restoranu Osteria Francescana u povijesnom središtu Modene koji u Michelinovom vodiču ima tri zvjezdice i koji je Hollande htio posjetiti kako bi, rekao je, mogao ocijeniti može li “eventualno” konkurirati francuskim restoranima.
Na navaljivanje svog domaćina, francuski predsjednik je neplanirano posjetio regionalnu proslavu Unite na kojoj su se okupili aktivisti Demokratske stranke (PD, lijevi centar) Mattea Renzija. Pomalo uštogljen, ali u dobroj formi, francuski predsjednik je obišao štandove i razgovarao s kuharima iz Afrike.
