Europski bankovni sektor mora preuzeti nove modele

Posljednji bankovni radar konzultantske kuće A.T. Kearney za 2015. godinu pokazuje spori oporavak europskih banaka koje trenutačno žele pridobiti nove izvore prihoda i povećati troškovnu učinkovitost. Istraživanje, koje prati uspješnost oko čak 100 bankovnih grupacija, banaka i poslovanja njihovih podružnica na 24 europskih tržišta, zaključilo je da banke za osiguranje rasta profita i uspješno prebrođivanje novih izazova trebaju promijeniti svoje poslovne modele i modele pružanja usluga. U državama istočne Europe, u koje uključujemo i Hrvatsku, potencijal za rast banaka ostaje na srednjoj razini.
Studija definira i analizira šest glavnih pokazatelja uspješnosti banaka. U prošloj godini u europskim su bankama porasli prihodi po zaposleniku (220.000EUR), dobit po klijentu (155€), te su se u prosjeku snizile rezervacije na ukupne prihode (14 posto). Prihod po klijentu (644€), neto prihod od kamata u odnosu na ukupni prihod (69 posto) te odnos između troškova i prihoda (60 posto) i dalje ostaju skoro nepromijenjeni. Većina indikatora ostaje na razini ispod razine aktivne prije nastanka ekonomske krize u 2007. godini.U Hrvatskoj je profitabilnost banaka u posljednjih godinu dana bolja zbog pada omjera troškova i prihoda te povećanja prihoda po zaposleniku/klijentu, kaže studija. Učinak ima pozitivan trend na prvi pogled, jer su se svi pokazatelji poboljšali u 2014. Bliži pogled otkriva blago poboljšanje profitabilnosti, dok su se dobit po klijentu i odnos između troškova i prihoda poboljšali značajno, nadmašivši čak razine prije krize. Neto prihodi od kamata i rezervacija i dalje ostaju ispod razine prije krize, ali sa pozitivnim trendom poboljšanja. Na europskoj razini, razlike među državama u najvišem i najnižem kvartilu uspješnosti ostaju velike. Najprofitabilnije ostaju banke u Švicarskoj te u Nordijskim zemljama, dok profitabilnost južno-europskih banaka ostaje niska, iako se poslovni rezultati zbog manjeg broja rezervacija poboljšavaju. U zemljama zapadne Europe postoje veće oscilacije uspješnosti gdje banke iz zemalja sa snažnijim gospodarstvima prestižu banke iz zemalja sa slabijim gospodarstvom. “Znakovi oporavka u bankovnom sektoru su izrazito snažni u zemljama kao što su Njemačka, Austrija i Velika Britanija, odnosno u zemljama s najsnažnijim gospodarstvima i niskom stopom nezaposlenosti,” kaže Domen Zadravec, Principal u A.T.Kearney-ju. “U drugim državama, na primjer u Francuskoj, oporavak je ipak sporiji. Pritom na svim tržištima izazov ostaje jednak: prilagođivanje poslovnih modela potrebama gospodarstva u post-kriznom razdoblju.”

Hrvatska je dio zemalja istočne Europe u kojim je potencijal za rast banaka i njihovog poslovanja normalna pojava. “Razlike između država istočne Europe i drugih europskih država još uvijek ostaje znatan. U Europi je prihod po klijentu tri puta veći, po zaposleniku dva puta veći, a dobit po klijentu dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Stanje banaka u istočnoj Europi se u proteklim godinama poboljšalo, ali zbog porasta vrijednosti švicarskog franaka u odnosu na euro u proteklom razdoblju banke se moraju boriti sa novim problemima u kreditnim portfeljima.”, pojašnjava Zadravec. I u istočnoj Europi razlike između država su velike. Na jednoj strani su Poljska i države srednje Europe čije banke posluju s profitom dok su na drugoj strani banke jugoistočne Europe i Turske koje imaju puno slabije poslovne rezultate.

Na temelju brzine gospodarskog oporavka i financijske snage pojedinih banaka možemo očekivati spor oporavak europskih banaka tokom 2015. i 2016. godine, s obzirom da bi razina rezervacija trebala postupno padati. Zbog sporog rasta prodaje i investicija u nove poslovne modele, bankovni sektor ostaje ispod razine profitabilnosti dosegnute u vrjemenu prije nastanka krize. “Trenutačno vidimo tri velike prijetnje koje utječu na europske banke” kaže Toma Ćukić, Manager u A.T.Kearney-ju. “Prvo, želje kupca se mijenjaju, a digitalizacija postaje standard s obzirom na pojavu novih konkurenata iako je pripravljenost na digitalizaciju različita od zemlje do zemlje i između banaka.. Drugo, niske kamatne stope i deflacijski pritisci u budućnosti će ugroziti profitabilnost. I treće, propisi će u budućnosti biti samo stroži i njihova će se implementacija širit iz zapadno-europskih država prema istočnoj Europi.”

S obzirom na navedeno, kako se banke mogu pripremiti za nove izazove? Bankovni radar 2015 navodi četiri ključne aktivnosti: Preoblikujte i povedite svoj bankovni model u novo digitalno doba. Banke će trebati jasnu digitalnu strategiju koja postavlja ne samo orijentaciju na nove kupce i nove tehnološke inovacije već i na jednu od najbitnijih stavki, kulturnu transformaciju. “Digitalna budućnost komercijalnih banka bit će potpuno drugačija. Za sklapanje novih ugovora najbitnija će biti jednostavnost, brzina i sigurnost.” kaže Ćukić.

Tražite nove izvore prihoda i rasta prodaje. U prošlosti su se mnoge organizacije fokusirale na troškove, dok je u budućnosti najbitnije ponovno dostizanje visoke razine prihoda. “Poseban izazov je pronalazak načina za zadržavanje klijenata te stvaranje digitalne strategije za povećanje udjela u potrošnji već postojećih klijenata koji su u trenutačnom okruženju u opasnosti od novih igračak na tržištu.” kaže Čukić. Promislite o vlastitom modelu poslovanja. Rasprave o malim promjenama na području troškovne učinkovitosti kreću se u smjeru velikih promjena trenutnih operativnih modela. Centralizacija, digitalizacija poslovanja i razvoj visoko specijaliziranih modela postaju norme uspjeha.

Razmislite o mogućnostima spajanja i akvizicija. Nakon pet godina usporene aktivnosti na području spajanja i akvizicija u bankovnom sektoru znakovi upućuju na promjene. Današnja bolja preglednost kvalitete kredita i još uvijek niski višekratnici akvizicija nova su prilika za banke koje imaju dovoljno novčanih sredstava. Neke banke to bi mogle iskoristiti za proširenje na nova tržišta ili za brži razvoj novih digitalnih modela. Ovogodišnji zaključci Bankovnog radara iskazuju spor makroekonomski oporavak Europe. U nekim primjerima došlo je do pozitivnih promjena, ali je neizbježno da će banke morati u budućnosti promijeniti svoje tradicionalne poslovne modele kako bi postigle uspješne rezultate.

Ključni zaključci studije uključuju:

  • Postupno poboljšanje profitabilnosti banaka zbog značajnog smanjena rezervacija;
  • Banke u borbi za novim izvorima prihoda i porastu prodaje;
  • Unatoč naporima u transformaciji poslovnih modela, napredak na području troškovne učinkovitosti ostaje ograničen;
  • Profitabilnost banaka ugrožena je zbog promjenljivih zahtjeva novih kupaca, konkurenta na tržištu, strožih propisa i promjenjive makroekonomske situacije;
  • Napredni igrači počeli su digitalizaciju svojih poslovnih modela uz potpunu promjenu operativnih modela, također.

You may also like