Na europskim burzama u četvrtak ujutro trguje se oprezno, dok ulagači razmatraju moguće posljedica jučer započetog procesa izlaska Britanije iz Europske unije. STOXX indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 10,00 gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago porastao.
Londonski FTSE indeks bio je oko 10,00 sati u plusu 0,10 posto, na 7.381 bodu, dok je pariški CAC porastao 0,15 posto, na 5.074 boda, a frankfurtski DAX 0,30 posto, na 12.237 bodova. Kako je Britanija jučer službeno započela proces izlaska iz Europske unije, u fokusu su ulagača vijesti kako bi taj proces mogao utjecati na obje strane u pregovorima.
Najviše su jutros porasle, 0,7 posto, cijene dionica u naftnom sektoru, što se zahvaljuje rastu cijena nafte, nakon što su početkom tjedna pale na najniže razine u četiri mjeseca. Jučer je objavljeno da su zalihe sirove nafte u SAD-u prošloga tjedna porasle manje nego što se očekivalo, pa su cijene skočile više od 2 posto.
Lloyd seli sjedište iz Londona?
Jutros je, pak, cijena barela na američkom tržištu porasla 0,3 posto, na 49,67 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 52,50 dolara. Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 10,00 sati bio u minusu 0,2 posto. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 0,8 posto, na 19.063 boda.
Osiguravateljska kuća Lloyd’s of London osnovat će novu europsku podružnicu sa sjedištem u Bruxellesu kako bi izbjegla gubitak poslova izlaskom Velike Britanije iz Europske unije (EU). Osiguravateljska kuća s tradicijom od 329 godina potvrdila je plan zajedno s objavom najnovijih godišnjih rezultata. “Podružnica će biti otvorena u Bruxellesu, a namjera je da započne s radom 1. siječnja 2019. godine”, kazali su iz kompanije.
Poslovanje tvrtke na europskom kontinentu generira 11 posto ugovorenih premija osiguranja. I neke druge financijske institucije također planiraju premjestiti dio poslovanja u Europu. Nekoliko investicijskih banaka, uključujući Bank of America, Barclays i Morgan Stanley, razmatraju preseliti dio osoblja u Dublin. Gradovi poput Frankfurta, Madrida i Amsterdama također bi mogli imati koristi od raznih preseljenja.
Također, očekuje se da će banka HSBC prebaciti značajan dio zaposlenika u Pariz. Lloyd’s je objavio kako je u 2016. ostvario dobit od 2,1 milijarde funti, istovjetnu dobiti iz 2015. godine. Iz kompanije su poručili kako su uvjeti tijekom cijele godine bili “vrlo izazovni”. Zahtjevi za naknade dosegnuli su 2,1 milijardu funti, petu najvišu vrijednost od početka stoljeća, a uglavnom zbog uragana Matthew i velikog požara kod Fort McMurraya u Kanadi.
Međutim, iz Lloyds’a dodaju kako su ti rezultati potpomognuti “značajno poboljšanim” povratima od ulaganja. Lloyd’s, jedna od najstarijih britanskih institucija, vodeća je svjetska kompanija na tržištu osiguranja i reosiguranja.
Australija očekuje zaradu na Brexitu
Nakon početka pregovora o izlasku Britanije iz Europske unije u srijedu, australska mesna industrija očekuje da će potaknuti svoj izvoz dok se London sprema za mukotrpan posao sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini s državama širom svijeta. Političari koji su navijali za Brexit obećavali su prije prošlogodišnjeg referenduma da će im britanski izlazak iz EU-a omogućiti sklapanje niza trgovinskih sporazuma širom svijeta, oslobađajući ih, kako su tvrdili, “okova kvota EU-a” i omogućujući dogovaranje boljih sporazuma za Veliku Britaniju.
Sada se pripremaju za dvogodišnje pregovore o odvajanju koje bi moglo završiti potpunom britanskom odsječenošću od golemog europskog slobodnotrgovinskog bloka i jedva čekaju da započnu s radom na sporazumima s drugim zemljama. To bi, primjećuje Josh Anderson iz istraživačke grupe u mesnoj industriji Meat & Livestock (MLA), moglo predstavljati veliku korist za australsku mesnu industriju, a kriza s pokvarenim mesom iz Brazila tome još više pridonosi. „Brexit otvara Australiji jedinstvenu priliku da poboljša svoje trgovinske odnos s Velikom Britanijom”, rekao je Anderson.
Australija i Velika Britanija će morati redefinirati svoje trgovinske odnose izvan EU, a Canberra je odmah nakon referenduma o Brexitu rekla da želi sporazum o slobodnoj trgovini s Londonom. Najveći kupci australske govedine su Japan, SAD, Južna Koreja i Kina, dok Europa uvelike zaostaje zbog kvota i poreza koji ograničavaju uvoz. Prodaja govedine i ovčetine u EU čini samo dva posto ukupnog australskog izvoza a u 2015. više od polovine bilo je usmjereno u Britaniju. „Imamo vrlo ograničen pristup EU”, rekao je Geoff Pearson iz Vijeća za govedarstvo, koje predstavlja uzgajivače. „Ako se mijenjaju kvote i carine, tada da, potencijalno će to tržište biti privlačnije”, rekao je Pearson, dodajući da bi to moglo biti posebno korisno za proizvode visoke kvalitete.
Australija se nada i boljem pristupu nekadašnjim britanskim partnerima u Europi. “Potencijal tržišta EU-a iznimno je pozitivan”, s 500 milijuna stanovnika, napominje Andreson. EU je maleno tržište po obujmu, ali od Australije kupuju kvalitetno meso, što znači da je cijena po toni gotovo dvostruko veća nego za ostala tržišta, objašnjavaju iz MLA. Zato je sporazum o slobodnoj trgovini “prioritet” za tu organizaciju, a Canberra i Bruxelles već su potpisali sporazum kojim se pokreće taj postupak. Pregovori bi trebali početi ove godine.
