Upali u stupicu
Europska unija suočava se s izazovima zbog propisa o zalihama plina, koji obvezuju članice da do studenog dosegnu 90 posto popunjenosti skladišta. Iako je jasno da je nužno napuniti skladišta prije zime, propisani ciljevi stvaraju pritisak na kupce jer otkrivaju njihove pozicije na tržištu, dok je ponuda plina na europskom tržištu već sada slabija od potražnje. Situacija je dodatno zakomplicirana zbog niže razine zaliha nego što je uobičajeno, a prošle godine skladišta su bila popunjena samo 67 posto.
Osim problema s zalihama, smanjena opskrba plinom, koja je rezultat ruske invazije na Ukrajinu, dodatno pogoršava situaciju. Europske zemlje sada moraju uvoziti plin iz drugih izvora poput Norveške, Sjeverne Afrike i SAD-a, dok su cijene drastično porasle zbog smanjenog uvoza i visoke potražnje. Cijena plina na tržištu TTF-a u Nizozemskoj porasla je za 50 posto od rujna 2023. godine, što znači da je plin sada otprilike tri puta skuplji nego prije rata u Ukrajini, što povećava troškove za punjenje skladišta.
Pored ovih tržišnih problema, kalkulacije trgovaca postale su složenije, jer su cijene plina za ljeto 2025. godine premašile cijene plina za zimu 2026. godine, što znači da trgovci nemaju motivaciju za skladištenje plina do zime. Inicijativa Njemačke da se financijski potaknu skladištenja plina dovela je do još većeg rasta cijena, jer su špekulanti vidjeli priliku za zaradu. Ova situacija može dovesti do toga da europske zemlje moraju plaćati još više za postizanje cilja od 90 posto popunjenosti skladišta, s procijenjenim troškom od oko 36 milijardi eura.
