Europska unija planira postati klimatski neutralni blok

Namjere
Europska unija odlučna je u namjeri da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, što se može postići samo znatnim ulaganjima EU-a, nacionalnog javnog sektora i privatnog sektora.

Danas predstavljeni Plan ulaganja za održivu Europu plan je ulaganja za europski zeleni plan kojim će se mobilizirati javna ulaganja i pomoći u privlačenju privatnih sredstava putem financijskih instrumenata EU-a, osobito programa InvestEU, pa bi ukupna ulaganja iznosila najmanje bilijun eura.

Iako će sve države članice, regije i sektori morati doprinijeti tranziciji, nekima će to biti teže. Pojedine će regije biti posebno pogođene te će prolaziti duboku gospodarsku i socijalnu preobrazbu. Mehanizmom za pravednu tranziciju pružat će se prilagođena financijska i praktična potpora za pomoć radnicima i generiranje potrebnih ulaganja u ta područja.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Europski zeleni plan naša je vizija klimatski neutralne Europe do 2050., a u središtu su tog plana ljudi. Pred nama je preobrazba neviđenih razmjera, koja će uspjeti samo ako bude pravedna i ako u njoj budu sudjelovali svi. Pomoći ćemo našim građanima i regijama kojima će ta preobrazba biti teža kako nitko ne bi bio zapostavljen. Zeleni plan podrazumijeva velike potrebe za ulaganjima, a mi ćemo ih pretvoriti u prilike za ulaganja. Danas predstavljeni plan, kojim će se mobilizirati najmanje bilijun eura, pokazat će nam smjer i pokrenuti val zelenih ulaganja.

Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku, bila je u Zagrebu na sastanku EK i hrvatske vlade i našla vremena za razgovor za Euractiv.hr.

Jeste li zadovoljni diverzifikacijom izvora energije u EU? Jesmo li previše ovisni o Rusiji?

Rusija je važan partner pogotovo kada je riječ o prirodnom plinu. Prije samo nekoliko tjedana zaključili smo trilateralne pregovore kako bi prirodni plin mogao dolaziti do EU preko Ukrajine sljedećih pet godina. To je dobra stvar. Ako govorimo o diverzifikaciji, moramo imati na umu da postoje i drugi proizvođači plina, stoba podržavamo plinske interkonekcije, primjerice od Norveške do Poljske i LNG terminale. Tada možete dopremiti prirodni plin iz Katara ili SAD-a. To vam daje neovisnost. U svakom slučaju moramo imati na umu da je proizvodnja obnovljivih izvora energije lokalna. A 41 posto naše električne energije proizvodi se iz obnovljivih izvora već sada.

Više je nego očito da Europa ima problem interkonekcije, osobito u Istočnoj Europi, od Baltika do Jadrana. Kako EU može ublažiti taj problem?

Postoje posebni “projekti od zajedničkog interesa“ usmjereni na rješavanje problema interkonekcije. Regionalno će biti dogovoreno kakve interkonekcije treba graditi i upravo sada pregovaramo s Europskim parlamentom koji će se projekti nalaziti na sljedećoj listi prioriteta. Sada imamo nekoliko plinskih projekata, ali u budućnosti se moramo fokusirati na elektrifikaciju. A plin više ne bi trebao biti prirodni plin, nego plin budućnosti, poput bioplina ili vodika.

Kako Inicijativa triju mora može pomoći u tom cilju?

Bila sam ministrica u Estoniji i sudjelovala u radu Inicijative. Ove godine jedno od događanja u sklopu Inicijative bit će u mojoj domovini. Mislim da je jako dobro imati takvu vrstu suradnje. Vrijedi podržati svaki oblik regionalne suradnje koji pomaže u rješavanju uskih grla. Vraćajući se na interkonektivnost, želim reći da ćemo snažno ulagati u taj aspekt jer, ako imamo bolju povezanost kad je riječ o električnoj energije i veće tržište, tada će se biti lakše prilagoditi obnovljive izvore energije. Oni imaju vrhunce kad je riječ o snazi vjetra ili sunca, ali i razdoblja bez njih. Da bismo se prilagodili tim nepravilnostima potrebno je veće tržište. Ovo je jedan od mojih prioriteta, kako uvjeriti regije da trebaju surađivati.

Europski zeleni plan je prioritet ove Komisije. Kako će se financirati?

Znamo da nam je potrebno dodatno financiranje. Samo na energetskom planu dogovorili smo 20-30 ciljeva, potrebno nam je dodatnih 260 milijardi eura godišnje. Većina novca ide na val obnove. Najjeftinija energija, najviše ekološka je ona koju ne koristimo. Ako postoje energetski obnovljene zgrade tada štitimo planet i štedimo novac. A novac dolazi iz različitih izvora, pregovaramo o Višegodišnjem financijskom okviru kao prvom izvoru. Naš će proračun biti matica za sve ostale fondove iz kojih će 25 posto sredstava biti usmjereno u klimatske ciljeve. Istodobno, naš je cilj “ne naštetiti“, tako da će svako ulaganje novca morati biti od koristi za naš klimatski cilj, a ne ići protiv njega. I naravno, tu će biti financijski instrumenti: EK je u utorak prihvatila mehanizme financiranja. Znamo da će biti zajmova Europske investicijske banke, čiji dio postaje klimatska banka.

Hoće li biti prostora za privatne investitore?

Naravno. Ne možemo postići svoje ciljeve bez privatnih investitora. Europski zeleni plan će biti strategija rasta. I oni će ulagati jer će postojati nova tehnološka rješenja, ne samo za Europu, već i za naše partnere. Već smo lideri za tehnologiju pučinskih vjetroelektrana, a to znači da izvozimo svoje znanje.

Kako će Europski zeleni plan pomoći konkurentnosti EU?

Možete biti konkurentni ako imate prednost, pametnije stvari nego što imaju drugi. Dio Europskog zelenog plana je ulaganje u istraživanje i inovacije. Za postizanje našeg konačnog cilja – ugljične neutralnosti do 2050. godine – imamo neka već poznata rješenja, neka su u fazi testiranja, a neka još nisu niti izmišljena. Istraživanje će nam dati prednost. Usporedivo je s telekomunikacijama, sjetimo se samo kako izgledaju naši telefoni i modeli komunikacije prije 30 godina i danas. Dakle, ostvarivo je.

Dakle, može se zaključiti: Europski zeleni plan uključuje sve portfelje Komisije?

Tako je. Ovo je plan za novu Komisiju i u ovaj je klaster uključen, naravno, povjerenik za energetiku, ali i za promet, industriju, znanost i istraživanje, regionalni razvoj, poreze, zdravstvo – dio su plana bolji životni uvjeti, da elektrana pored vašeg sela ne zagađuje. A tu je i digitalni aspekt. Ako imamo veće tržište potrebne su nam digitalne platforme kako bi potrošači mogli iz sata u sat pratiti svoju potrošnju i cijenu energije.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, izjavio je: Neophodnom tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti povećat će se dobrobit svih građana, ali i europska konkurentnost. Ipak, tranzicija će biti zahtjevnija za građane, sektore i regije koji se više oslanjaju na fosilna goriva. Upravo je njima namijenjena potpora iz mehanizma za pravednu tranziciju kojim će se poticati ulaganja te iz kojeg će se izdvajati financijska i praktična potpora u vrijednosti od najmanje 100 milijardi eura. Na taj način obećajemo da ćemo biti solidarni i pravedni.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana, rekao je: Za tranziciju Europe prema klimatski neutralnom gospodarstvu potrebni su nam politička obveza i velika ulaganja. Zeleni plan potvrda je naše predane borbe protiv klimatskih promjena, a sad ga podupiremo planom financiranja. Prvo, sredstvima iz proračuna EU-a privući ćemo privatna sredstva za zelene projekte u cijeloj Europi te poduprijeti regije i građane koje će tranzicija najviše pogoditi. Drugo, odgovarajućim regulatornim poticajima povećat ćemo zelena ulaganja. Zaključno, javnim tijelima i sudionicima na tržištu pomoći ćemo da prepoznaju i razviju takve projekte. Europska unija nije izgrađena preko noći, a to se neće dogoditi ni sa zelenom Europom. Način na koji ulažemo mora se temeljiti na održivosti, što znači da moramo promijeniti i način na koji razmišljamo. Danas poduzimamo korak u pravom smjeru.

You may also like

0 comments