Europska nam komisija neće dopustiti kliznuti prema grčkom scenariju

Tijekom jučerašnjeg dana saznali smo dvije važne ekonomske vijesti. Prvo su HDZ i Udruga Franak izjavili kako su se dogovorili da će zajednički ići prema inicijativi za zabranom zaštitne valutne klauzule, a potom je Eurostat objavio kako se hrvatski ukupni inozemni dug popeo na 87.7 posto BDP-a te kako uz Bugarsku, koja ima godišnji rast toga duga u 10 posto, imamo najbrže rastući inozemni dug u Europskoj uniji. Naša je neslavna stopa rasta 6.2 posto godišnje. Za komentar aktualnih vijesti zamolili smo uglednog ekonomskog analitičara i glavnog tajnika udruge stranih investitora prof. dr. Antu Babića.

Rekao nam je kako se u Hrvatskoj daju mnoge paušalne izjave, koje nemaju veze s ekonomskim svjetonazorom te kako tvorci takvih izjava kod njega na ispitu sasvim sigurno ne bi dobili prolaznu ocjenu. Naglasio je kako je gotovo nemoguće, u društvu koje nije diktatura, zabraniti ponuditeljima financijskih proizvoda štititi svoje posudbe mehanizmima poput valutne klauzule. Sve je to pitanje ponude i potražnje. “Zapravo, mi smo visoko eurizirana zemlja gdje se čak i država na unutarnjem tržištu zadužuje u eurima, izdaju obveznice u eurima. Utjecaj valutne klauzule na tržištu vjerojatno bi se smanjio kada bi država počela vjerovati u vlastitu valutu, te započela sa zaduživanjem u kunama, jer država je najveći dužnik. A banke, ukoliko daju posudbe u eurima, sasvim je logično da imaju i aktivu u eurima”, rekao je Babić.

Na pitanje o ubrzanom rastu vanjskog duga i srljanju u grčki scenarij rekao je kako o zaduživanju u Europi ne vidi velik problem zato što su tamo kamate vrlo niske. Ono što je u cijeloj situaciji problem je to što nam eksponencijalno i neracionalno raste deficit.  “Ono što bi naš zadatak bio jest srediti javne financije, mi jako dugo nismo imali suficit proračuna, od 1998. godine kada smo imali jako mali suficit. Neodrživost naših javnih financija vidi se u rastu proračuna, zadnjih deset godina, sa 80 milijardi na 130 milijardi kuna. U isto vrijeme, prikupljivost poreza je na razini od 100 milijardi kuna, tako da je jasno zbog čega se moramo zaduživati”, naglasio je Babić.

Mi smo i danas bolesnik Europe koji ne poštuje preporuke Europske komisije o fiskalnoj disciplini, međutim, packe još nisu došle, a i neće značajnije dolaziti zato što smo u izbornoj godini, a Komisija ne želi utjecati na rezultate izbora. “Tko god da pobijedi na izborima dobit će striktne upute, prije uvođenja financijskog tutora, kako bi se spriječio omiljeni nacionalni sport, zapošljavanje na javnom novcu u prvoj godini mandata”, naglasio je Babić.

U odnosu na Grčku i opasnost istog scenarija u Hrvatskoj, Ante Babić je umjereni optimist te smatra kako je tendenciju još uvijek moguće spriječiti. “S jedne je strane Grčka u boljoj situaciji od nas. naime, oni mogu popraviti prihodovnu stranu proračuna anuliranjem sive ekonomije koja je u Grčkoj na razini od 60 posto. U nas je,  porezna pokrivenost vrlo dobra. S druge strane, Grčka bi još mogla samo privatizirati otoke, a mi bi mogli još mnogo toga. Kada govorimo o tendenciji ulaska u grčki scenarij, možemo reći da smo na pola puta, ali poučeni Grčkom, iz Europske komisije nam neće dopustiti ući u opasnu zonu”, rekao je Babić

You may also like