U okvirnom roku
Europska komisija je objavila u subotu da je Hrvatska i formalno dostavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti, postavši time 17. država EU koja je to učinila. Iako je rok za dostavu konačne službene verzije tog dokumenta bio kaj travnja, još deset država članica EU nije Komisiji dostavilo svoje nacionalne planove. Međutim, Komisija je pojasnila kako to nije bio „formalni, već samo okvirni rok“ te da, ako bi to značilo da će dostavljeni planovi biti kvalitetniji, onda je bolje pričekati.
Planom koji je dostavila Hrvatska su utvrđene reforme i projekti javnih ulaganja koje RH planira provesti uz potporu mehanizma za oporavak i otpornost, što je glavni dio instrumenata “EU buduće generacije”. Hrvatskoj je iz ovih mehanizama za oporavak i otpornost na raspolaganje stavljeno 6,4 mlrd. eura kao bespovratna sredstva i imat će pristup i povoljnim kreditima iz istog instrumenta. Ukupno mehanizmi za oporavak i otpornost iznose 672 milijarde eura, od 750 milijardi koliko iznosi cijeli paket “EU buduće generacije”. Od toga će se državama članicama 312,5 milijardi dodijeliti kao bespovratna sredstva, a 360 milijardi u obliku povoljnih kredita, pod znatno povoljnijim uvjetima od onoga što bi mogli dobiti na financijskom tržištu.
U priopćenju Europske komisije se navodi da se Hrvatski plan temelji na pet komponenti koje uključuju zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanja, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvenu skrb. Plan također uključuje i inicijativu za obnovu zgrada, kao i mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, obrazovanja, istraživanja i razvoja, energetske učinkovitosti zgrada, prometa bez emisija i razvoja obnovljivih izvora energije. Projektima u planu obuhvaćeno je cijelo trajanje RRF-a do 2026. Planom se predlažu projekti u svih sedam najvažnijih europskih područja.
Europska komisija ima rok da u sljedeća dva mjeseca ocijeni plan na temelju jedanaest kriterija utvrđenih u Uredbi te će njegov sadržaj pretvoriti u pravno obvezujuće akte. U tom postupku će se procijeniti koliko taj plan doprinosi djelotvornom rješavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama izdanima u okviru europskog semestra. Implementacija specifičnih preporuka koje je Europska komisija dala državama članicama iz europskog semestra će biti među uvjetima EU za korištenje ovih sredstava. Komisija će ocijeniti i je li u planu najmanje 37 posto rashoda namijenjeno ulaganjima i reformama kojima se podupiru klimatski ciljevi, a 20 posto digitalnoj tranziciji.
Nakon što Europska komisija potvrdi hrvatski nacionalni plan oporavka isti se predlaže Vijeću koje ga mora u roku od mjesec dana odobriti. Nakon što i Vijeće odobri plan, Komisija može Hrvatskoj isplatiti prvu tranšu novca u obliku predujma u iznosu od 13 posto zatraženih sredstava. Dakle, ako bi sve išlo prema predviđenom planu, Hrvatska bi prvi iznos mogla primiti već od sredine kolovoza, piše Jutarnji list.
