Europska komisija procjenjuje rast od 2.8 posto

 Europska komisija zadržala je u četvrtak svoje ranije procjene po kojima će rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini biti 2,8 posto, a sljedeće 2,7 posto, nakon što je rast krajem prošle godine ponešto posustao.
“Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe Komisija u svojim proljetnim ekonomskim prognozama.

Snažan rast zaposlenosti pomaže u održavanju brzog ritma smanjivanja nezaposlenosti, navodi dalje Komisija. Komisija predviđa proračunski višak, što će voditi daljnjem smanjenju udjela duga.

Nakon tri tromjesečja snažnog rasta, u zadnjem tromjesečju zabilježeno je usporavanje investicija iz europskih fondova, posebice u javnom sektoru, što je zajedno s krizom u Agrokoru dovelo do usporavanja investicija 2017. godine i nižeg od očekivanja rasta, u visini od 2,8 posto. U jesenskim prognozama prošle godine, naime, očekivao se rast od 3,2 posto u 2017. godini.

Usporavanje robnog izvoza, koje je započelo krajem prošle godine nastavilo se u prvim mjesecima 2018. godine zajedno sa slabijim podacima o industrijskoj proizvodnji. Istodobno, povjerenje potrošača i solidni maloprodajni rezultati podržali su rast privatne potrošnje, dok obećavaju rani indikatori o bukingu, a rastući dolasci turista u predsezoni ukazuju na još jednu snažnu turističku sezonu. Međutim, zbog značajnog uvoznog udjela u finalnoj potražnji, uvoz će nastaviti negativno utjecati na rast BDP-a, kaže Komisija.

Komisija očekuje rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj godini i nešto skromniji, 2,7 posto u sljedećoj godini. Tijekom toga razdoblja, osobna potrošnja će poticati rast zbog kontinuiranog rasta plaća i zaposlenosti i rastućih doznaka Hrvata koji rade u inozemstvu, a sve to u uvjetima niske inflacije i kamata koje padaju.

Značajno povećanje ugovaranja projekata krajem prošle godine trebalo bi pridonijeti većoj iskorištenosti europskih fondova ove i sljedeće godine, posebice u javnom sektoru, navodi EK.

Unatoč razduživanju, krediti korporativnom sektoru se oporavljaju, zamjećuje EK. Komisija očekuje da će investicije snažnije pridonositi rastu nego što je to bio slučaj proteklih godina. Očekuje se postupno usporavanje rasta robnog izvoza ove i sljedeće godine, i to s lanjskih 6,1 posto na ovogodišnjih 4,8 posto te u idućoj na 4,6 posto, unatoč solidnoj vanjskoj potražnji i daljnjem povećanju tržišnog udjela, iako je on još uvijek skroman.

Turizam će i dalje bilježiti snažne rezultate i zbog rastućih dolazaka i izvan glavne sezone, zahvaljujući značajnim investicijama u hotelskom sektoru proteklih godina.

S obzirom da domaća industrijska proizvodnja usporava, predviđa se brži rast uvoza od izvoza s negativnim učinkom na vanjsku bilancu roba i usluga, unatoč poboljšanju uvjeta trgovine.

Višak na tekućem računu trebao bi pasti s lanjskih 3,6 posto BDP-a na 2,8 posto u ovoj i 2,1 posto u idućoj godini. “Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.

Predviđa i sporiji odlazak Hrvata u inozemstvo zbog snažnog rasta zaposlenosti i rasta plaća. Što se tiče rizika u vezi tih prognoza, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama. “Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.

Zbog nedostatka radne snage u turizmu i građevinarstvu, očekuje se snažni rast plaća u predstojećem razdoblju. Produktivnost će rasti uglavnom istom brzinom što će voditi k stabilizaciji jedinične cijene rada, dok inflacija ostaje niska – 1,4 posto ove godine, a sljedeće 1,6 posto, kaže se u ekonomskim prognozama EK.

Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.

To je rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda uz pomoć oporavka gospodarskog rasta i znatno nižih troškova, ocjenjuje EK. Rast rashoda, pak, usporen je zbog manjih javnih investicija, nižih kamata i socijalnih davanja koji su rasli sporije od nominalnog BDP-a.

EK očekuje rast poreznih prihoda od još jedne dobre turističke sezone i snažne potrošnje, no očekuje i veći rast rashoda zbog rasta plaća u javnom sektoru, dodatnih izdvajanja za ratne veterane i rodiljnih naknada te rastućih mirovina.

Očekivani oporavak iskorištenosti europskih fondova trebao bi povećati i prihode i rashode, napominje. Budući da je rast i dalje iznad stope potencijalnog rasta, strukturna proračunska ravnoteža trebala bi se ponešto pogoršati 2018. i 2019. Rizici za ove projekcije leže u mogućem aktiviranju jamstava poduzećima u državnom vlasništvu koja su u poteškoćama, zaključuje EK.

Analitičari Raiffiesenbank Austria (RBA) ove godine očekuju stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,3 posto, a u idućoj od 2,5 posto, pri čemu će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, navodi se u najnovijoj analizi te banke.

Hrvatska je 2017. godinu zaključila uz nastavak gospodarskog rasta, smanjenje vanjske ranjivosti, visoku stabilnost financijskog sektora te naposljetku prvi višak u proračunu opće države, ističu analitičari RBA.

Uvjete na lokalnim financijskim tržištima, kako navode, obilježila je visoka likvidnost uz nastavak pritiska na pad troškova zaduživanja, pa je u takvom okruženju već prvo tromjesečje ove godine donijelo očekivano poboljšanje kreditnog rejtinga države.

Iz RBA napominju kako su rezultati bruto domaćeg proizvoda (BDP) za posljednje lanjsko tromjesečje, u kojem je zabilježen realni tromjesečni rast od 0,1 posto te godišnji od 2 posto, potvrdili njihova očekivanja o polaganom usporavanju rasta gospodarstva.

Po podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo lani je poraslo 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,3-postotni rast godinu dana prije.

Uspoređuje li se dinamika rasta hrvatskog gospodarstva s državama srednje i istočne Europe, vidljivo je da Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim državama, navode iz RBA.

Stoga njihova, kako kažu, “donekle oprezna očekivanja, ali i konsenzus tržišta, sugeriraju nastavak slične dinamike upozoravajući istovremeno na potrebu stvaranja preduvjeta da bi se rast učinio snažnijim i otpornijim”.

Glavni pokretač rasta, prema očekivanjima analitičara RBA, i ove će godine ostati osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike.

U RBA očekuju nastavak solidnih stopa rasta, posebice u prvoj polovici godine, pri čemu će, kako navode, nedostatak radne snage u određenim djelatnostima stvarati daljnji pritisak na rast plaća.

Prvi visokofrekventni indikatori u 2018. pružaju mješovitu, ali indikativnu sliku, navode iz RBA te dodaju kako se rast na krilima potrošnje nastavio u prvom tromjesečju, a poticaji rastu potro­šačkog optimizma dolaze od poboljšanja potražnje na tržištu rada te povoljnih očekivanja od turističke sezone.

U prethodnoj godini rastuće aktivnosti u djelat­nostima vezanim uz turizam podržavale su rast gospodarstva. Porast fizičkih pokazatelja u ostvarenim noćenjima i dolascima turista te strukturna poboljšanja turističke ponude, koja je uvelike oslonjena na privatni smještaj, očekuje se i u ovoj godini, ističu iz RBA.

No, napominju kako prošlogodišnji rezultati ostvareni u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu i izvozu nalažu oprezniji pristup u prognozama.

Gospodarski rast ostvaren je prvenstveno u sektorima vezanim uz turizam, primarno u trgo­vini i uslugama pružanja smještaja, dok je doprinos prerađivačke industrije i građevinarstva zamjetno usporio.

S druge strane, unatoč značajnom povećanju izvoza roba, visoka baza i uvozna ovisnost umanjuju pozitivne utjecaje rastuće inozemne potražnje. Stoga ne iznenađuje produljivanje manjka vanjskotrgo­vinske razmjene, ističu analitičari RBA.

Održivost rasta ovisi o povećanju konkurentnosti, što iziskuje poticajne uvjete za razvoj poduzetništva koji se stvaraju provedbom strukturnih mjera za povećanje efikasnosti javnih usluga, vladavinu prava i pravednu tržišnu utakmicu, navodi se u Analizama.

Razborit pristup vođenju javnih financija

“Rast generiran potrošnjom pogodovat će prihodnoj strani proračuna i u 2018. godini budući da se preko polovice priljeva središnje države odnosi na poreze i osta­le namete na potrošnju. Ukoliko izostanu neočekivani događaji s negativnim utjecajem na stabilnost proračuna, očekujemo nastavak razboritog pristupa u vođenju javnih financija uz zadržavanje nominalnih rashoda na dosegnutim ra­zinama i uravnoteženi saldo proračuna uz daljnji pad javnog duga”, istaknula je direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.

Napominje i kako smanjenje vanjske ranjivosti kroz daljnje inozemno razduživanje svih sektora, višak na teku­ćem računu platne bilance te gospodarski rast i politička stabilnost, povećavaju izglede Hrvatske za podizanje kreditnog rejtinga.

“No, pomak u skupinu država s investicijskim rejtingom očekujemo najranije početkom 2019. godine. U međuvremenu izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a“, zaključila je Živković Matijević.

U Analizama se navodi kako, unatoč usporavanju, kratkoročni izgledi kretanja gospodarstva u cjelini ostaju i dalje povoljni, posebice s obzirom na poboljšanu vanjsku potražnju i produljeno razdoblje okruženja niskih kamatnih stopa.

“S ograničenim utjecajem restrukturiranja Agrokora na ostatak gospodarstva, rizici projekcija ostaju izloženi pozitivnim rizicima, osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu rekordnu turističku sezonu, što bi utjecalo na snažniji rast izvoza te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih očekivanja”, ističu iz RBA.

Navode i kako se pod uvjetom jačanja infla­tornih pritisaka prve pomake u kamatnim stopama na euro području može očekivati tek krajem godine, dok bi se prelijevanje i stezanje monetarne politike u Hrvatskoj moglo odgoditi za 2019. godinu.

“Unatoč rekordnim viškovima likvidnosti i oporavku domaće potražnje, inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa”, zaključuje se u Analizama.

You may also like

0 comments