Europska investicijska banka odobrila rekordna sredstva za kreditiranje investicija

Članice grupe Europske investicijske banke (EIB) odobrile su u 2015. rekordan iznos kredita kako bi poduprle ulaganja u ključnu infrastrukturu i olakšale pristup financiranju, a značajno su bile izložene i u Hrvatskoj, pokazuje u četvrtak objavljeno godišnje izvješće.

Ukupno je grupa EIB u 2015. osigurala 84,5 milijardi eura kredita, od čega je 77,5 milijardi eura odobrio EIB a sedam milijardi eura Europski investicijski fond (EIF), kako bi poduprli ulaganja u ključnu infrastrukturu i poboljšali pristup financiranju u Europi i svijetu, navodi se u priopćenju. EIB i EIF su uz jamstvo Investicijskog plana za Europu iz proračuna Europske unije osigurali ukupno 7,5 milijardi eura novog financiranja. Tim je iznosom od travnja poduprto više od 50 milijardi eura ukupnih ulaganja, odnosno 16 posto ukupno zacrtanih 315 milijardi eura kroz trogodišnje razdoblje.

U grupi posebno ističu rekordnu potporu ulaganjima malih i srednjih poduzeća i najvišu razinu kreditiranja inovacija i projekata povezanih s klimom od osnivanja grupe, dodaje se. Kako bi olakšali pristup malih i srednjih poduzeća financiranju, u EIB-u su, među ostalim, osigurali 29,2 milijarde eura kredita, odobrenih preko lokalnih banaka-partnera, a ističu i najveći godišnji angažman EIF-a od njegova osnivanja.

Dogovorili su i rekordnu razinu potpore za ulaganja u inovacije, u ukupnom iznosu 18,7 milijardi eura novih kredita. Za stratešku infrastrukturu EIB je odobrio gotovo 19 milijardi eura, kojima je poduprta gradnja novih odnosno osuvremenjivanje postojećih bolnica, škola, sveučilišta, socijalnih stanova, luka, cesta i željezničkih pruga, kao i ulaganja u vodnu, energetsku i komunkacijsku infrastrukturu. Tim su sredstvima financirani i prvi investicijski programi pomoći članicama Europske unije u zbrinjavanju velikog broja izbjeglica, ističe se.

Za projekte vezane za klimu izdvojili su prošle godine 20,6 milijardi eura, pri čemu je rekordan iznos, od ukupno 3,6 milijardi eura, izdvojen za kreditiranje projekata energetske efikasnosti, u rasponu od smanjenja računa za grijanje do potrošnje energije u školama, bolnicama, kompanijama i socijalnim stanovima, navodi se u priopćenju. “Promjena klime glavni je globalni izazov našeg doba. U idućih pet godina osigurat ćemo gotovo 100 milijardi eura za djelovanje u vez s klimom širom svijeta”, istaknuo je priopćenju predsjednik grupe EIB Werner Hoyer.

Izvješćujući o kreditiranju zemalja Europske unije, EIB navodi da pri dodjeli kredita slijedi kriterij potreba a ne kvota. Tako su u 2015. bili najizloženiji u “najranjivijim” članicama, uključujući Cipar, Sloveniju, Portugal, Mađarsku, Poljsku i Grčku gdje je izloženost grupe EIB iskazana udjelom u BDP-u premašila devet posto. Najviša je bila na Cipru, gdje je iznosila 15,3 posto BDP-a, te u Sloveniji, 11,7 posto BDP-a, u Portugalu, 11 posto, te Mađarskoj i Poljskoj. 9,9 odnosno 9,8 posto BDP-a. Hrvatska je također blizu te skupine, uz izloženost EIB-a u 2015. u protuvrijednosti 8,8 posto BDP-a.

Najmanje je EIB prošle godine bio izložen u Danskoj, u protuvrijednosti 1,1 posto BDP-a, te u Nizozemskoj i Njemačkoj, po 1,7 posto BDP-a. U prosjeku je u EU EIB-ova izloženost u 2015. iznosila 3,5 posto BDP-a. Prema ukupnoj razini poduprtih ulaganja, EIB je prošle godine najveći iznos kredita dodijelio Sloveniji, 2.125 eura po stanovniku. Slijede Slovačka s 1.856 eura po stanovniku, Grčka s 1.819 eura po stanovniku i Latvija s 1.710 eura po stanovniku.

U Hrvatskoj je EIB-ovo kreditiranje u 2015. dosegnulo 1.007 eura po stanovniku mjereno ukupnom razinom poduprtih ulaganja. Najniža je razina EIB-ovih kredita zabilježena u Bugarskoj i Rumunjskoj, od 19 odnosno 20 eura po stanovniku mjereno ukupnom razinom poduprtih ulaganja. U prosjeku je na razini Europske unije EIB u 2015. osigurao 409 eura kredita po stanovniku mjereno ukupnom razinom poduprtih ulaganja, pokazuje izvješće.

Ukupno je u zemlje Europske unije odobreno 67,9 milijardi eura kredita. Izvan Europe grupa je u 2015. odobrila ukupno 7,8 milijardi eura kredita, od čega je najveći iznos – 2,7 milijardi eura – usmjeren u buduće članice EU i u članice EFTA-e. Zemljama u takozvanom “istočnom susjedstvu” odobreno je 1,5 milijardi eura sredstava a onima u mediteranskoj regiji 1,4 milijarde. Po 1,1 milijarda eura odobrena je skupini azijskih zemalja, te onih u srednjoj Aziji i Latinskoj Americi, te skupini zemalja u afričkoj, karipskoj i pacifičkoj regiji, navodi se u priopćenju.

You may also like

0 comments