Europljani prigrlili recikliranje, kako stoji Hrvatska

Analiza Eurostata

Danska je u 2019. godini bilježila 844 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, najviše u EU, a Hrvatska gotovo upola manje, svrstavši se uz bok Švedskoj i Latviji, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Više od 600 kilograma komunalnog otpada po stanovniku bilježili su u 2019. i Luksemburg, Malta, Cipar i Njemačka, prema posljednjim dostupnim podacima kojima je raspolagao Eurostat.

Nešto više od europskog prosjeka, koji iznosi 502 kilograma otpada po stanovniku, proizveli su Portugal, Grčka, Francuska, Finska, Austrija i Irska.

Nizozemska, Slovenija, Češka i Italija gotovo su izjednačene s prosjekom.

Hrvatska je sa 445 kilograma komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka, u društvu Švedske i Latvije.

Najmanje je otpada proizvela Rumunjska, 280 kilograma po stanovniku, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Količina recikliranog otpada dosegnula je pak u 2019. rekordnih 107 milijuna tona ili 239 kilograma po stanovniku i gotovo je utrostručena u odnosu na 1995. godinu, utvrdili su europski statističari

Podatak uključuje reciklirane sirovine i kompostirani otpad, pojašnjavaju.

Količina spaljenog otpada udvostručena je pak na 60 milijuna tona ili 134 kilograma po stanovniku.

Na odlagalištima je pak u 2019. završilo 54 milijuna tona komunalnog otpada, više nego upola manje nego 1995. godine, utvrdio je Eurostat.

Građani još uvijek nisu svjesni važnosti zelene ekonomije, što otežava uvođenje kružnog gospodarstva, upozorili su u utorak dogradonačelnici Hvara i Cresa.

U video podcastu pod nazivom “Energetska tranzicija na otocima”, održanog u utorak navečer u organizaciji inicijative Pokret otoka, sudionici su upozorili da je nedovoljno razvijena svijest o očuvanju okoliša jedna od glavnih prepreka u implementaciji kružnog gospodarstva.

“Najteža faza u postizanju održivog razvoja je objasniti običnim građanima zbog čega bi energetska tranzicija bila korak naprijed”, rekao je Marin Gregorović, dogradonačelnik grada Cresa.

Kružno gospodarstvo (cirkularna ekonomija) predstavlja model proizvodnje i potrošnje kojim se potiče dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža proizvoda i materijala u svrhu postizanja dodatne vrijednosti proizvoda.

Takav koncept pozitivno utječe na smanjenje količine otpada.

Komentirajući neučinkovito zbrinjavanje otpada na otocima, Gregorović je napomenuo da “sustav ne funkcionira dobro” te da “još uvijek nismo došli do faze da rješavamo pitanje odlaganja biootpada”.

“Iako na Cresu imamo reciklažno dvorište i dvojno gospodarenje otpadom te planiramo izgradnju kompostane, priča o cirkularnoj ekonomiji je još uvijek samo priča”, napomenuo je dogradonačelnik Cresa.

Kuzman Novak, dogradonačelnik grada Hvara, nadovezao se ističući da je “temeljni problem na nacionalnoj razini gospodarenja otpadom”.

“Mi iznesemo vrećice sa smećem iz kuće te se one odvoze dalje što mi ne vidimo, stoga mislimo da više nisu naša briga. U tome je ključni problem”, kazao je Novak objašnjavajući nerazvijenu ekološku svijest građana.

“Kad pričamo o održivom razvoju, nije riječ samo o solarnim elektranama i gospodarenju otpadom, to je u biti razvijanje svijesti da ne budemo sebični”, ustvrdio je zamjenik gradonačelnika Hvara.

Novi EU-ov akcijski plan za cirkularnu ekonomiju jedna od ključnih elementa u postizanju klimatske neutralnosti, što je središnji cilj Europskog zelenog plana.

Glasajući o novom EU-ovom akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Europski parlament je ovog mjeseca zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine.

You may also like

0 comments