[vc_row][vc_column width=”1/3″]Čelnici zemalja članice Europske unije, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u petak u Goeteborgu, u Švedskoj, na summitu na kojem će razgovarati o socijalnim pitanjima kako bi pokazali da je Europska unija puno više od jedinstvenog tržišta i da može pridonijeti smanjivanju socijalnih razlika.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Premijer Plenković doputovat će u Goeteborg već u četvrtak i isti dan se sastati sa švedskim kolegom Stefanom Löfvenom te hrvatskim iseljenicima u Švedskoj. Uz predsjednika Vlade bit će ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
Švedski premijer Stefan Loefven i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker domaćini su summita, na kojem će se razgovarati o pravednim i funkcionalnim tržištima rada u EU-u, o održivim i učinkovitim sustavima socijalne zaštite te o promicanju socijalnog dijaloga na svim razinama. Na summitu sudjeluju i predstavnici sindikata i čelnici organizacija civilnog društa.
[/vc_column][/vc_row]
Europska unija, suočena s rastom populizma u više zemalja članica, želi pokazati da je se ne može svesti samo na tržište, nego da ima što reći i na socijalnom planu. Švedski premijer Loefven nedavno je izjavio kako je “zabrinut zbog porasta desnog ekstremizma” te se zauzeo za “Uniju sa snažnom socijalnom dimenzijom”.
Tijekom radnog ručka, čelnici će razgovarati o ulozi obrazovanja i kulture u suočavanju s izazovima socijalnih razlika, starenja stanovništva, digitalizacije, lažnih vijesti, populizma i ksenofobije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om, potpisat će tijekom summita, u ime svih, dokument Europski stup socijalnih prava. “Ako želimo izbjeći socijalnu fragmentaciju i socijalni dumping u Europi, onda se države članice trebaju dogovoriti oko Europskog stupa socijalnih prava što je moguće prije, a najkasnije na summitu Goeteborgu u studenome”, rekao je sredinom rujna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije.
Europski stup socijalnih prava i načela uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.
Zajamčena minimalna plaća, pravednije zapošljavanje, obrazovanje kao pokretač razvoja
U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.
Zakonom propisanu minimalnu plaću ima većina, 22 od 28 zemalja članica EU-a, a razlike među njima su goleme, od najniže u Bugarskoj, od 235 eura, do najviše u Luksemburgu, 1999 eura. Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla. Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.
Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.
Europsko područje obrazovanja trebalo bi potaknuti mobilnost uvođenjem studentske iskaznice EU-a, na kojoj bi se pohranjivale informacije o akademskim rezultatima i kvalifikacijama studenta. Trebalo bi također obuhvaćati uzajamno priznavanje diploma, bolju suradnju u razvoju kurikuluma, poboljšanje učenja stranih jezika, kako bi do 2025. svi mladi po završetku srednje škole uz materinski govorili još dva jezike te promicanje cjeloživotnog učenja. Na summitu će sudjelovati britanska premijerka Theresa May, iako se njezina zemlja priprema za izlazak iz EU-a, dok njemačka kancelarka Angela Merkel neće doći jer je zauzeta razgovorima o formiranju nove koalicijske vlade.
[quote_box name=””]
Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak će, uz ostalo, raspravljati o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
No jedna od “vrućih” tema i dalje je kurikularna reforma. Kako javlja naš reporter Hrvoje Krešić na press konferenciji nakon sjednice Vlade mogla bi se pojaviti ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a uz nju bi mogao biti i premijer Andrej Plenković, no to još nije službeno potvrđeno.
[/quote_box]
Zemlje Europske unije su obećale oko 34.000 mjesta za prihvat migranata izravno iz zemalja Afrike i Bliskog istoka, posebice Libije, navela je u srijedu Europska komisija, dan nakon oštrih kritika UN-a.
Krajem rujna europska vlast si je odredila zadatak o prihvatu najmanje 50.000 migranata u dvije godine iz zemalja poput Libije ili Nigera, uz ponudu prijedloga sigurne i legalne alternativu za opasan prelazak Sredozemlja.
Do sada je 16 zemalja članica obećalo prihvatiti više od 34.000 osoba, objavila je Komisija tijekom procjene svoje migracijske politike pokrenute 2015. radi drastičnog povećanja priljeva migranata najprije preko Turske, a zatim preko Sredozemnog mora. “Polako izlazimo iz kriznog stanja i sada možemo voditi migracije u duhu partnerstva i zajedničke odgovornosti”, rekao je povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos, koji drži da je načelo “premještaja mora postati rješenje zaštite najosjetljivijih osoba.
Novi podaci stižu dan nakon oštrih kritika koje je uputio visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra’ad Al Hussein, politici suradnje EU s Libijom. U kritici pogoršanja uvjeta držanja migranata u zemlji, on je ocijenio nehumanom politiku EU koja se sastoji u pomaganju libijskoj obalnoj straži na uočavanju migranata i njihovom upućivanju natrag.
Povjerenik Avramopoulos je podsjetio da u nekim dijelovima zemlje krijumčari ljudi djeluju bez kontrole. “Ali odgovornost je europska, svjetska”, dodao je.
“Radimo na svim frontama na suzbijanaju dramatične situacije, u Libiji i na zaštiti ljudi”, zajamčio je europski povjerenik. Komisija navodi da je tijekom dvije godine premješteno više od 31.500 osoba koje su stigle u Grčku i Italiju. Još ih treba smjetiti oko 750 koji se nalaze u Grčkoj i 3100 koji se trenutačno još nalaze u Italiji. Tri zemlje, Češka, Poljska i Mađarska i dalje odbijaju prihvat migranata u sklopu tog programa.
