Euroatlanske integracije za Makedoniju nemaju alternativu

Stanje ustavnog imena države za Makedonce je vrlo osjetljivo, što se odrazilo na izlaznost birača na referendumu održanom u nedjelju, no velika većina onih koji su dali svoj glas glasovali su za promjenu koja bi omogućila put prema euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak za Slovensku televiziju visoki predstavnik EU-a u Makedoniji Samuel Žbogar istaknuvši kako ta zemlja nema druge alternative.
„Pitanje imena države doista je vrlo osjetljivo za većinu ljudi u Makedoniji, ali je u nedjelju na referendumu izašlo 610.000 ljudi i  skoro svi su glasovali ‘za’“, rekao je Žbogar, bivši slovenski diplomat i ministar vanjskih poslova koji je prije odlaska na dužnost visokog predstavnika EU-a u Skoplju bio na istoj takvoj dužnosti na Kosovu.

Promjena ustavnog imena za Makedonce je doista vrlo osjetljivo pitanje, mnogi smatraju da to nije u redu, neki bi tu odluku prepustili drugima pa su zato mnogi u nedjelju ostali kod kuće, kazao je Žbogar tumačeći malu izlaznost na referendumu na koji nije izašlo 65 posto upisanih u biračke spiskove.

Po riječima visokog predstavnika EU u Makedoniji, makedonska vlada i političari idućih dana trebaju donijeti odluke kako bi se zemlji omogućio put prema EU, za što je opredijeljena velika većina državljana, ali i vodeće političke stranke, a sve drugo bi, po njegovom mišljenju, značilo nastavak dosadašnje izolacije.

Ne postoji nikakva alternativa, odnosno mogućnost povezivanja Makedonije s, primjerice, Rusijom ili Turskom,  jer većina građana, ali i sve političke stranke, osim jedne manje vanparlamentarne, zagovaraju članstvo zemlje u Europskoj uniji i NATO savezu, istaknuo je Žbogar dodavši da „sve ekonomske i političke veze vode Makedoniju prema Europskoj uniji i ne postoji realna alternativa tome članstvu”.

Na pitanje može li situacija u odnosima Prištine i Beograda eskalirati nakon što je Srbija podignula pripravnost svoje vojske zbog zadnjih napetosti, Žbogar je rekao da je takvih situacija bilo i prije, ali nisu dramatično eskalirale, no da to svjedoči i o široj nestabilnosti u regiji iako je od raspada bivše SFRJ prošlo skoro 30 godina. „To pokazuje da situacija na Balkanu još nije nepovratno stabilna, kako bismo željeli”, kazao je dodavši da bi zato bilo dobro strateški razmisliti o široj situaciji na zapadnom Balkanu i pokušati riješiti otvorena pitanja koja u nekim državama još postoje te naći rješenja koja bi omogućila „put tih zemalja prema Europskoj uniji“.

Europska unija i NATO pozdravili su u ponedjeljak pozitivni rezultat referenduma o promjeni imena Makedonije, ocjenjujući da predstavlja “povijesnu priliku” za europsku budućnost zemlje. “To je povijesna prilika ne samo za pomirenje u regiji, nego i za odlučan poticaj zemlji” na putu prema članstvu u EU, kazali su u zajedničkom priopćenju šefica europske diplomacije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn istaknuvši da je sada na političkim dužnosnicima Skoplja da odluče kojim će putem krenuti. Referendum o novom imenu Makedonije “Republika Sjeverna Makedonija” rezultirao je velikom pobjedom zagovornika promjene imena, ali ga je obilježila masovna apstinencija birača koja ukazuje da ratifikacija u parlamentu neće proći glatko. Novim bi se imenom trebao okončati sukob s Atenom koja optužuje svojeg susjeda za uzurpiranje njezine povijesne baštine i blokira mu put prema Europskoj uniji i NATO-a.

Europska unija ne smije propustiti još jednu priliku za integraciju država zapadnog Balkana, upozorio je u utorak u govoru u Europskom parlamentu crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

“Zapadni Balkan je na prekretnici – hoće li dovršiti političku i ekonomsku tranziciju ili će nastaviti s međunacionalnim i vjerskim sukobima i ostati bomba s odgođenim djelovanjem koja uvijek može ugroziti europski kontinent”, poručio je Đukanović u govoru.

Đukanović je u tom tijelu govorio na poziv njegovog predsjednika Antonia Tajanija uručenog tijekom boravka u Bruxellesu u lipnju. Tajani je tada rekao da je vodstvo Đukanovića od velikog značaja jer je proces pristupanja Crne Gore u EU politički, a ne birokratski proces, što je ponovio i u utorak u Strasbourgu.

Đukanović je u EP-u naglasio kako je Crna Gora najviše napredovala na putu prema Europskoj uniji u usporedbi s drugim državama zapadnog Balkana. Crnogorci su u šest godina pregovora otvorili 31 poglavlje, zatvorili njih tri, dok još dva čekaju otvaranje. “Već smo duboko na kolosijeku koji podsjeća na jednosmjernu ulicu. Mi ne možemo drugim smjerom”, kazao je crnogorski predsjednik.

Naglasio je kako se Crna Gora po pitanju vanjske i sigurnosne politike već ponaša kao članica EU-a, te da se Podgorica bezuvjetno predaje politici Bruxellesa usprkos pritiscima. “Ako EU propusti još jednu priliku da integrira Balkan to nosi opasnost upliva trećih strana koji nemaju isti interes kao Europa”, upozorio je Đukanović, zaključivši kako bi to vratilo međunacionalne sukobe na Balkan i ugrozilo sigurnost Europe.

Pred zastupnicima Europskog parlamenta je istaknuo kako su “destruktivni glasovi iz devedesetih” danas glasniji nego u zadnja dva desetljeća, te da postoje “retrogradne struje” u regiji koje i dalje sanjaju o rekonstrukciji balkanskog prostora. Bruxellesu je poručio da rezultat referenduma u Makedoniji, odnosno nedovoljan odaziv tamošnjih birača na glasovanje o promjeni imena države, “treba shvatiti kao uzbunu” i poticaj da se počne ozbiljnije baviti politikom proširenja.

Makedonci su u nedjelju glasovali o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija, čime bi se dovršio dugogodišnji sukob s Grčkom oko tog naziva zbog kojeg Atena Skoplju blokira put u članstvo prema euroatlantskim integracijama, no na zakazani referendum izašlo je manje od potrebnih 50 posto birača. “Veoma dobro razumijemo potrebu EU-a da riješi krize kojima se bavi, ali ne mislimo da je odgovor zaustavljanje misionarskog procesa ujedinjenja Europe”, rekao je crnogorski čelnik i dodao kako Balkan ne smije biti “eksperimentalni laboratorij europske administracije”.

Crna Gora je u lipnju prošle godine pod vodstvom Đukanovićeve Demokratske partije socijalista postala 29. članica NATO saveza, a on je u parlamentu naglasio kako je zbog toga do danas količina investicija, kao i broj turista iz ostalih članova te organizacije, narastao za 20 posto.

Đukanović, jedan od najdugovječnijih europskih čelnika, dominira crnogorskom politikom od 1991. godine. Nakon šest premijerskih i jednog predsjedničkog mandata u travnju je ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima, dobivši dovoljan broj glasova već u prvom krugu.

You may also like

0 comments