Euro pao, nafta porasla, središnje banke neće žuriti s povećanjem kamata

Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaj eura pao više od 1 posto prema američkoj i japanskoj valuti jer se očekuje dodatno popuštanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle, zahvaljujući rastu cijena nafte na početku tjedna i uvjerenju ulagača da američka središnja banka neće žuriti s povećanjem kamata.

Tečaj eura u odnosu na američku valutu skliznuo je prošloga tjedna 1,1 posto, na 1,1130 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i ispod razine od 1,11 dolara. Europska je valuta oslabila i prema japanskoj, za 1,7 posto, pa je njezina cijena potonula na 125,30 jena, a u jednom je trenutku dotaknula 125,26 jena, najnižu razinu od lipnja 2013. godine.

I dolar je oslabio prema ‘japancu’, pa mu je tečaj skliznuo 0,5 posto, na 112,60 jena. Pad tečaja eura posljedica je očekivanja ulagača da će ECB u ožujku dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabljenja gospodarstva eurozone i niske inflacije. U obraćanju Europskom parlamentu predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je prošloga tjedna kako je središnja banka spremna odigrati svoju ulogu u jačanju gospodarstva i poticanju rasta inflacije, koja je daleko od ciljanih razina ECB-a od oko 2 posto. “Nećemo oklijevati to učiniti”, istaknuo je predsjednik ECB-a.

Tako je naznačio da bi čelnici ECB-a na sjednici u ožujku mogli uvesti dodatne monetarne mjere kako bi potaknuli rast gospodarstva eurozone, koje je pod pritiskom slabosti investicija, usporenog rasta proizvodnog sektora, geopolitičkih rizika i slabosti globalnog gospodarstva. Velika previranja na svjetskim financijskim tržištima od početka godine anulirala su veći dio utjecaja novih poticajnih mjera, koje je ECB uvela u prosincu prošle godine, pa je pojačan pritisak na banku da dodatno olabavi monetarnu politiku.

U prosincu je ECB dodatno povećala negativnu kamatnu stopu na depozite banaka na njezinim računima za 0,10 postotnih bodova, na minus 0,30 posto i produljila program otkupa obveznica, vrijedan 1.500 milijardi eura, za šest mjeseci. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje, a time rast gospodarstva i inflacije.

S obzirom na slabost gospodarstva i rizike od deflacije u eurozoni, analitičari očekuju nove poticajne mjere, među ostalim dodatno povećanje negativne kamate na depozite u ovoj godini na minus 0,40 posto. “Draghi je sada otišao korak dalje od isticanja rizika samo po gospodarske izglede eurozone i među moguće razloge za dodatno labavljenje monetarne politike uključio previranja na financijskim tržištima i slabost banaka”, kaže Richard Cochinos, strateg u Citiju.

 S druge strane, japanska je valuta krajem prošloga tjedna ojačala zbog slabije sklonosti ulagača prema riziku u nestabilnom globalnom okruženju, zbog čega su ponovno kliznule cijene dionica i nafte. I dok japanska valuta jača, američka se našla pod pritiskom jer je sve jasnije da Fed neće žuriti s povećanjem kamata. Zapisnik s nedavne sjednice američke središnje banke pokazao je da su čelnici Feda zabrinuti da bi zaoštravanje uvjeta na financijskim tržištima moglo pogoditi gospodarstvo SAD-a i da su razgovarali o promjeni planova u vezi kamatnih stopa.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 2,6 posto, na 16.391 bod, dok je S&P 500 skočio 2,8 posto, na 1.917 bodova, a Nasdaq indeks 3,8 posto, na 4.504 boda.

Najveći tjedni skok tih indeksa u ovoj godini ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica na početku tjedna, kada je tržištima podršku pružao oporavak cijena nafte. Početkom tjedna cijene ‘crnog zlata’ snažno su porasle, nakon vijesti da je nekoliko najvećih svjetskih proizvođača postiglo dogovor o zadržavanju proizvodnje na razinama od siječnja. No, posljednjih je dana entuzijazam ulagača sasvim splasnuo jer su očekivali ipak agresivnije poteze u smjeru smanjenja jaza između ponude i potražnje za naftom.

Podršku tržištu posljednjih dana pružaju nešto bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci koji su ublažili strahovanja ulagača od naglog usporavanja rasta američkog gospodarstva. “U prvim tjednima ove godine objavljeno je niz zabrinjavajućih pokazatelja, no ovoga je tjedna bilo nekoliko podataka koji ukazuju na poboljšanje situacije u gospodarstvu”, kaže Tony Roth, direktor u tvrtki Wilmington Trust.

Pozitivno je na tržište utjecala i objava zapisnika s nedavne sjednice američke središnje banke koji je pokazao da su čelnici Feda zabrinuti da bi zaoštravanje uvjeta na financijskim tržištima moglo pogoditi gospodarstvo SAD-a i da su razgovarali o promjeni planova u vezi kamatnih stopa.
Kada je u prosincu Fed po prvi puta od 2006. povećao ključne kamatne stope, nagovijestio je da bi u ovoj godini mogao povećati cijenu novca u četiri navrata.

No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima, Fed će najvjerojatnije odustati od prvotnih planova. “Ne bi bilo mudro za središnju banku da nastavi povećavati kamate, s obzirom da pad očekivanja u vezi inflacije i nestabilnost tržišta dionica”, kazao je prošloga tjedna James Bullard, predsjednik podružnice Feda u St. Louisu. Zahvaljujući tome, ulagači su zaključili da Fed zasigurno neće povećati kamate na sjednici u ožujku, a vjerojatno ni u lipnju. “Nakon ovih poruka, s tržišta je na neko vrijeme uklonjeno jedno negativno pitanje”, kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Unatoč snažnom rastu protekloga tjedna, od početka godine S&P 500 indeks i dalje je na gubitku – 6,2 posto, što je posljedica pada cijena nafte i sirovina te usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE ojačao je 4,2 posto, na 5.950 bodova, dok je frankfurtskiDAX skočio 4,7 posto, na 9.388 bodova, a pariški CAC 5,7 posto, na 4.223 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 6,8 posto, na 15.967 bodova. Time je nadoknadio dio 11-postotnog gubitka od prethodnoga tjedna.

You may also like

0 comments