[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim valutnim tržištima tečaj eura prema dolaru prošloga je tjedna blago porastao, po prvi put nakon šest tjedana gubitaka, no znatno je oscilirao zbog nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni i trgovinskih tenzija.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna oslabio 0,1 posto, na 94,05 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,45 bodova, najvišu razinu od polovice studenoga prošle godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,1 posto, na 109,50 jena.

[/vc_column][/vc_row]

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je tečaj eura porastao 0,1 posto, na 1,1660 dolara.

Polovicom tjedna činilo se da će euro zabilježiti gubitak prema dolaru sedmi tjedan zaredom, s obzirom da je njegov tečaj zaronio na samo 1,1510 dolara, najnižu razinu u 10 mjeseci.

Bila je to posljedica nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni nakon što je tamošnji predsjednik prvo odbio potvrditi vladu koalicije dviju protusistemskih stranaka Lige i Pokreta 5 zvijezda.

No, kasnije je ipak formirana koalicijska vlada, pa su izbjegnuti prijevremeni parlamentarni izbori. Zahvaljujući tome, euro se do kraja tjedna oporavio i ponovno primaknuo razini od 1,17 dolara.

Znatne oscilacije tečajeva bile su i posljedica trgovinskih napetosti jer je Washington krajem tjedna izvijestio da je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika.

Meksiko je odmah uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, dok je Kanada najavila carine na 12,8 milijardi dolara vrijedan izvoz SAD-a u tu zemlju. Protumjere je najavila i Europska unija.

Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od ožujka, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put najavio carine na uvoz metala. Od tada trgovinske napetosti jačaju ili slabe, ovisno o tome odobri li Washington nekim zemljama izuzeće od carina ili ne.

Podršku dolaru pružili su, pak, u petak bolji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u SAD-u. U svibnju je broj zaposlenih porastao za 223 tisuće, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,8 posto, najnižu razinu u 18 godina.

Više nego što se očekivalo porasle su i plaće, za 0,3 posto na mjesečnoj razini, što je potaknulo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata u ovoj godini.

Fed je već jednom ove godine, u ožujku, povećao ključne kamatne stope, a gotovo svi analitičari smatraju da iduće povećanje kamata slijedi već u lipnju. Potom bi središnja banka u rujnu mogla povećati kamate po treći put u ovoj godini.

Nakon izvješća o snažnom rastu zapošljavanju u SAD-u porasli su i izgledi za četvrto povećanje kamata Feda u ovoj godini. Tako sada trgovci novcem procjenjuju da postoji 36 posto izgleda da će Fed kamate povećati i u prosincu, dok su prije tog izvješća procjenjivali da šanse za to iznose oko 32 posto.